ODRŽIVI RAZVOJ POMOĆU SAVREMENIH TEHNOLOGIJA: Pametni gradovi po meri i prirode i modernog čoveka
Foto: Shutterstock

DIGITALNA BUDUĆNOST

ODRŽIVI RAZVOJ POMOĆU SAVREMENIH TEHNOLOGIJA: Pametni gradovi po meri i prirode i modernog čoveka

Održiva budućnost -

Digitalizacija u svakom segmentu života i društva može i mora da bude u službi boljeg života ljudi i očuvanja životne sredine, na čemu zdušno svi treba da rade

I priroda i savremene tehnologije, treba da bude moto svih nas da bismo živeli kvalitetnije i svet vratili s ivice ekološkog ambisa kako i nalaže Agenda UN za održivi razvoj do 2030. Pametni gradovi, iliti smart siti (Smart City), kako je naziv uvrežen i kod nas, startap (start-up) platforme i druge digitalne „alatke“ savršeni su recepti za stvaranje zajednica i društava po meri i potrebi savremenog čoveka.

Ana Seke, koordinatorka projekta u Programu UN za razvoj (UNDP), ističe da je koncept pametnog održivog grada masovno u primeni od 2010.

- Do 2050. čak 70 odsto stanovništva Evrope živeće u gradovima, a oni imaju značajan uticaj na ekološki, društveni i ekonomski aspekt života svakog stanovnika, pa je neminovno da se veštačka inteligencija, Internet of Things (IoT), pametne mreže i senzori koriste za održivo planiranje razvoja pametnih gradova - kaže Seke.

Ona dodaje da su u okviru klimatskog inkubatora/akceleratora, uspostavljenog projektom „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, čiji je nosilac Ministarstvo zaštite životne sredine, a sprovodi se u saradnji sa UNDP, identifikovane inovativne, klimatski pametne ideje koje se mogu primeniti u svakom gradu.

Alge čiste vazduh

- Tu su inovativni sistemi za javnu rasvetu i pametno parkiranje, planiranje novih i rekonstrukcija postojećih biciklističkih staza u Beogradu u skladu sa stvarnim potrebama građana, i to pomoću podataka mobilnih telefonija koji se odnose na pozicioniranje korisnika u prostoru i bez ugrožavanja njihove privatnosti. Gradovima je na raspolaganju i rešenje bazirano na algama kao prečišćivačima vazduha, koje može da zameni više od 400 kvadrata travnatih površina ili dva odrasla stabla - naglašava Seke.

Kreiranje pametnih gradova, naglašava ekspert za održivi urbani razvoj Tomislav Đorđević, podrazumeva sveobuhvatni pristup poboljšanju zaštite životne sredine, uravnotežene ekonomije i osmišljene socijalno edukativne politike.

- Konceptom pametnog grada od malih stvari pravimo velike. Najjednostavniji primer su aplikacije pomoću kojih saznajemo kada će stići autobus. Umesto da stojite na suncu i gledate netremice koji broj autobusa dolazi, korišćenjem jedne platforme znaćete koliko je vozilo daleko, kad će stići... I onda lepo stanete u hladovinu, čitate nešto, telefonirate, možda tako i završite neke obaveze dok ne stigne autobus - navodi Đorđević.

I đubre je resurs

I đubre je, navodi, danas resurs koji se reciklira, a smart gradovi imaju i pametne kontejnere koje šalju poruke o napunjenosti kako bi dispečer poslao kamion za utovar. Balkanske zemlje, prema Agendi UN 2030, treba da redukuju temperaturu za 1,5 stepeni Celzijusovih, a Beograd, kako tvrdi, to relativno brzo može i postići.

- Satelitski snimci pokazuju ogromne temperaturne razlike u delovima grada - na Velikom ratnom ostrvu je 11 stepeni hladnije nego u centru. Temperatura se može sniziti zelenim koridorima, fasadama, krovovima. Ako to učinimo, biće i manja potreba za klima-uređajima, a time i manja emisija ugljen-dioksida jer klime rade na struju iz termoelektrana na mrki ugalj - ističe Đorđević.

Startap ekosistem i platforma, kaže Jovana Vasić, koordinator poslovne podrške u Naučno-tehnološkom parku (NTP) Beograd, omogućavaju timovima ili pojedincima da svoje inovativne ideje razvijaju uz potrebnu podršku.

- Startapi koji razvijaju tehnološke inovacije rade u uslovima velike nesigurnosti, gde se stvari brzo menjaju i važno je da budu dobro informisani i pripremljeni kako bi rizik od neuspeha sveli na minimum i inovaciju izneli u upotrebu. Takve inovacije su osnova za održivi razvoj društva. Studentski startap je, uz podršku ovakvog ekosistema, kreirao pametne klupe koje se pune solarno i korisnicima daju mogućnost da napune telefon, koriste besplatan internet, dobiju informacije o temperaturi... i već ih ima 30 gradova širom sveta - navodi Vasićeva.

Dobar put

SRBIJA OTVARA PODATKE

Ana Seke navodi i da gradovi i opštine širom Srbije sve više počinju da otvaraju svoje podatke.

- Počinju da uče da koriste te podatke za bolje planiranje investicija, budžeta, kvaliteta usluga uz aktivno učešće svih kategorija stanovnika - ističe Seke.

Snižavamo temperature

BEZ CRNE BOJE

Tomislav Đorđević ističe da se mora smanjiti trošenje resursa neophodnih za normalan život.

- Parkinge treba praviti od propusnih materijala kako bi voda od kiše natapala korenje drveća, čije takozvano znojenje smanjuje temperaturu. Takođe, parkinzi ne treba da budu od crnog asfalta jer to generiše temperaturu. U Švajcarskoj čak i tramvajske šine farbaju u belo kako bi odbijale toplotu - navodi Đorđević i dodaje da treba što više ići peške, koristiti bicikle, ali i za vožnju istih obezbediti uslove u gradovima.

Kurir.rs / Jelena S. Spasić

Foto: Shutterstock

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track