Slušaj vest

Srbija je među zemljama na čije proizvode je Amerika uvela najviše carine odlukom predsednika Donalda Trampa - čak 37 odsto. Tako smo se našli na 14. mestu u svetu po visini carine za robu koja ide put SAD, a u Evropi smo na ubedljivom prvom mestu. Srećom ova mera, koja je prema oceni sagovornika Kurira isključivo ekonomskog karaktera, neće u osetnoj meri uticati na nas imajući u vidu da put SAD ne šaljemo značajnu količinu proizvoda.

carine Srbija.jpg
Trampove carine Foto: Printscreen White House

Logika američke administracije kojom su se vodili prilikom određivanja visine carina, barem kako tvrde, vrlo je jednostavna - određena je na osnovu carinskih opretećenja američkih proizvoda u drugim zemljama. A pošto su carinske dažbine na američke proizvode u Srbiji 74 odsto, ubuduće će izvoz proizvoda iz Srbije u SAD biti carinjen sa 37 procenata.

Tako će samo 13 zemalja imati veće carine od Srbije - Lesoto (50), Sent Pjer (50) i Mikelon (50), Kambodža (49), Laos (48), Madagaskar (47), Vijetnam (46), Mjanmar (44), Šri Lanka (44), Sirija (41), Falklandska ostrva (41), Mauricijus (40), Irak (39) i Gvajana (38).

Ko je kako prošao u regionu

Zemlja   Carine na uvoz u SAD   Carine robi iz SAD

Srbija   37%   74%
BiH   35%   70%
S. Makedonija   33%   65%
Kosovo   10%   10%
CG   10%   10%
Albanija   10%   10%
EU   20%   39%

U regionu nijedna zemlja nema veće dažbine SAD od Srbije - iza nas su ostale BiH sa carinama od 35 odsto, Severna Makedonija na čije proizvode će carine biti 33 odsto, kao i Kosovo, Crna Gora i Albanija koje će za robu koju šalju u SAD plaćati carinske dažbine od 10 odsto. Čak će i Kina imati manje carinske dažbine od nas - 34 odsto.

Čista računica

A da je sve samo stvar ekonomske računice, složni su stgručnjaci. Tako stručnjak za razvoj i investicije, Mahmud Bušatlija, za Kurir ističe da u ovim američkim merama nema ni trunke politike, te da se radi isključivo o ekonomskim odlukama.

screenshot-8.jpg
Mahmud Bušatlija Foto: Kurir Televizija

"Ove Trampove mere koje zahvataju skoro sve zemlje, isključivo su ekonomskog karaktera jer su među zemljama kojima su povećane carine i one koje su vrlo bliske SAD, kao i one koje nisu. Tako da ne možemo reći da ima neke politike. Možda će vremenom, kada se bude jedna po jedna država razmatrala, doći do nekih promena i tu se tek može pojaviti neka politika ali za sada svakako ne", jasan je Bušatlija.

Ukazuje i da se, imajući u vidu obim našeg izvoza u SAD, neće ova nepovoljna promena previše odraziti na Srbiju.

"Mi ni ne uvozimo značajnije robu iz Amerike, a tek vrlo malo izvozimo put te zemlje, te se neće to osetiti baš na nas, nećemo se ražaliti baš jer neće uticati na naš BDP", konstatovao je Bušatlija.

Beznačajan efekat

Brojke

Izvoz Srbije u SAD

2022.   2023.   2024.
514,2   515,2   619,5

Uvoz Srbije iz SAD
2022.   2023.   2024.
688,4   544,2   683,7

* u milionima evra

I ekonomista Ljubomir Madžar ocenjuje da se ova nepovoljna mera ipak neće odraziti za nas.

0610medija-centar-beograd.jpg
Ljubomir Madžar Foto: Media Centar

"Nas to direktno neće mnogo pogoditi jer malo izvozimo na tržište SAD, pa to malo kad se smanji opet je beznačajno", kaže Madžar.

Dodaje pak da ove carine generalno indirektno remete svetske trgovinske tokove, pa mogu čak i da premeštaju neke proizvodnje sa sadašnjih lokacija usled povećanih troškova.

"Na nivou sveta to je jedna nepovoljna promena. Naime, sam Tramp ima neki svoj partikularni interes jer će te carine pomoći da se neke firme i neki sektori koji su premešteni u druge zemlje, mahom u Kinu zbog jeftinije radne snage, da se vrate u SAD pa će to poboljšati američku situaciju u pogledu zaposlenosti, što zadovoljava taj radnički deo biračkog tela. No, i ti njegovi partikularni interesi neće dugo biti zadovoljavani jer kada se krene nepovoljnim putem u smislu efikasnosti za svetsku privredu, to će se vratiti i Americi jer joj je potrebno potentno okruženje", obrazložio je Madžar.

23021501-ap.jpg
Foto: National Interest Printscreen

Inače, put Amerike iz Srbije najviše idu spoljne gume, delovi pogodni za motore, hrana za pse i mačke, municija i njeni delovi, povrće i voće, stočna hrana, proizvodi od metala... Istovremeno, iz SAD najviše uvozimo delove turbomlaznih ili turbopropelernih motora, avione neoperativne mase preko 2.000-15.000 kg, motore turbomlazne, hemijske materije i proizvode, drumska vozila, električne mašine, aparate i uređaje, medicinske i farmaceutske proizvode....