Slušaj vest

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić boravio je prethodnih dana u Briselu, gde je celu krivicu za krizu u visokom obrazovanju u Srbiji praktično svalio na državu, a studente blokadere je u potpunosti abolirao od bilo kakve odgovornosti. Đokić je u razgovoru s komesarkom Evropske komisije za istraživanje i inovacije Ekaterinom Zaharijevom ukazao na ozbiljnost krize visokog obrazovanja u Srbiji, a posebno se požalio na "finansijske pritiske, pretnje neosnovanim tužbama, eliminaciju naučne delatnosti i degradaciju akademske profesije".

Poznat recept

Đokić, koji se u domaćoj javnosti predstavlja kao konstruktivan sagovornik Vlade Srbije za prevazilaženje aktuelne krize koju su izazvale višemesečne blokade fakulteta, u Briselu je imao sasvim drugu priču, uglavnom oslonjenu na tužakanje sopstvene države. Takvu verziju Đokićevog pogleda na blokadere i napore vlasti da ih vrate na nastavu mogli su čuti i učesnici konferencije "Podsticanje istraživačkih i obrazovnih sinergija širom jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana". Ta verzija sadržala je, između ostalog, zamerke rektora Đokića na hapšenje blokadera, ali ne i na puštanje na slobodu izgrednika i nasilnika u njihovim redovima, što su takođe bili potezi pravosudnih organa Srbije. Rektor nije pominjao napade blokadera na novinare tokom protesta i blokada, ali i te kako se žalio na finansijske probleme, tj. na smanjenje plata za one koji ne rade, i nazvao je to finansijskim pritiscima na univerzitet.

Politički filozof Dragoljub Kojčić kaže za Kurir da je nedostojno akademske zajednice u Srbiji da na licemeran i neistinit način prikazuje evoluciju krize u našoj zemlji. On upozorava da je njen početak zapravo u ideji da se po receptu obojene revolucije sruši vlast, zaustavi ekonomski rast i da umesto suverene politike Srbija postane kolonija.

Screenshot_9.jpg
Dragoljub Kojčić Foto: Kurir Televizija

- Pošto nisu imali politički kapacitet da pridobiju građane Srbije, opozicioni lideri, deo studenata i rektor sa svojom univerzitetskom kamarilom preokreću stvarnu sliku problema. Počelo se od zahteva da "profunkcionišu institucije", pa se završilo u rušenju svih institucija u Srbiji - od gradskih većnica do Narodne skupštine. Počelo se od devize "Srbija protiv nasilja", a eskaliralo je do blokiranja svih mogućih javnih prostora i trotoara. Počelo se od zahteva da svi izbori budu demokratski, a završilo se invazijom 5.000 njihovih pristalica i stranih plaćenika na motociklima u Zaječaru i Kosjeriću da se zastraši tamošnji narod i ne izađe na izbore. Vrhunac cinizma je da krug oko rektora Đokića okrivljuje državu za ono što su oni učinili s takozvanim plenumima i bojkotovanjem rada univerziteta. Još veći cinizam je što hoće da dobiju pare za ono što nisu radili ili možda, da budemo i mi malo cinični, još očekuju i dnevnice za blokadere koji će da nastave svoju destrukciju Srbije i svih njenih institucija - napominje Kojčić.

Sumnja u motive

Kako kaže, posao blokaderima dobrim delom olakšava ona institucija na koju ne ukazuju prstom.

- To je tužilaštvo koje je ostalo gluvo i nemo na verbalni linč dekana Bogoslovskog fakulteta i fizički linč dekana u Novom Sadu, lekara u Nišu, novinara... Rektor Đokić se privoleo dijalogu s premijerom Macutom ne kada je shvatio da su ugroženi interesi generacija studenata, nego kada su se za svoje plate zabrinuli njegovi politički istomišljenici - naglašava Kojčić.

Stigla podrška: Nataša Kandić pohvalila Đokića

Osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić podržala je aktivnosti rektora Đokića u Briselu.

- Studentski plenumi i građani dali su ogromnu podršku rektoru BU i Rektorskom kolegijumu BU. Dogovori s Vladom ne mogu se praviti bez saglasnosti pobunjene akademske zajednice. Još uvek nema suđenja za pogibiju 16 ljudi, ali imamo svakodnevna hapšenja "neposlušnih" - napisala je ona na Iksu.

Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost kaže za Kurir da je Đokić otvorio pitanje doslednosti i iskrenosti u komunikaciji i pokazao da nije spreman za iskren dijalog.

Srđan Barac.jpg
Srđan Barac Foto: Kurir Televizija

- Odlazak rektora Đokića u Brisel i njegova obraćanja evropskim partnerima, u kojima iznosi ozbiljne optužbe o pritiscima, pretnjama i urušavanju akademske profesije, ukazuju na duboku krizu poverenja u institucije sistema u Srbiji. To što se o tim pitanjima govori van zemlje, pred međunarodnim partnerima, može se tumačiti kao izraz nemoći da se u sopstvenoj zemlji postignu promene kroz dijalog i postojeće mehanizme. Istovremeno, činjenica da se rektor u Srbiji predstavlja kao konstruktivan akter u traženju rešenja otvara pitanje doslednosti i iskrenosti u komunikaciji. Nije moguće biti istovremeno partner države i njen javni kritičar na međunarodnom planu, a da to ne izazove konfuziju i sumnju u motive. Srbiji je potreban iskren i konstruktivan dijalog, čini se da rektor nije spreman na takvu komunikaciju - ocenjuje Barac.

Kurir Politika