EVO ZAŠTO JE MART CRNI MESEC ZA SRBE: Pogrom na Kosmetu, bombardovanje, ubistvo Zorana Đinđića...
Foto: Profimedia

Pamtimo po lošem

EVO ZAŠTO JE MART CRNI MESEC ZA SRBE: Pogrom na Kosmetu, bombardovanje, ubistvo Zorana Đinđića...

Politika -

Veliki događaji, koji su ogromnoj meri oblikovali našu istoriju i trasirali dalji put zemlje, uglavnom su se dešavali u martu. Pogrom Srba sa Kosova 2004., ubistvo premijera Zorana Đinđića 12. marta, velike demonstracije 9. marta, te bombardovanje Jugoslavije 24. marta od strane NATO, smrt bivšeg predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića u pritvoru Haškog tribunala.

DEMONSTRACIJE - 9.mart 1991.

Demonstracije na Trgu republike u Beogradu, 9. marta 1991., bile su prvi veliki miting opozicije režima Slobodana Miloševića. Povod za demonstracije bilo je traženje ostavke generalnog direktora Televizije Beograd Dušana Mitevića i ministra policije Radmila Bogdanovića, ali su se kasnije pretvorile u demonstracije protiv Slobodana Miloševića. U masovnim demonstracijama na beogradskim ulicama dve osobe su izgubile život. Tada je uhapšen i lider SPO Vuk Drašković.

Foto: Printscreen/Youtube
Foto: Printscreen/Youtube

BOMBARDOVANJE, 24.mart 1999.

NATO bombardovanje SRJ poznato i kao Milosrdni anđeo ili NATO agresija, bila je završna faza rata na KIM, koja je trajala je od 24. marta do 10. juna 1999. Intervencija NATO-a je izvršena bez odobrenja Saveta bezbednosti zbog optužbi da srpske snage bezbednosti vrše etničko čišćenje kosovskih Albanaca.

Neposredan povod za akciju bila su dešavanja u Račku i odbijanje jugoslovenske delegacije da potpiše sporazum iz Rambujea. NATO je 24. marta 1999. u 19:45 časova počeo vazdušne napade na vojne ciljeve u SRJ, da bi se kasnije vazdušni udari proširili i na privredne i civilne objekte.

U napadima koji su bez prekida trajali 78 dana teško su ošteceni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri. Procene štete koju je imala SRJ kreću se od 30 do 100 milijardi američkih dolara. Konacan broj žrtava zvanično nije saopšten, a srpske procene se kreću između 1.200 i 2.500 poginulih i oko 6.000 ranjenih.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

UBISTVO PREMIJERA ZORANA ĐINĐIĆA - 12.mart 2003.

Premijer Srbije Zoran Đindić ubijen je 12.marta, oko 12:45, ispred zgrade Vlade Srbije. Pogođen je sa dva hica u grudi, iz snajpesrkog naoružanja, i bez pulsa, pritiska i svesti odmah prevezen u Urgentni centar, gde je bezuspešno podvrgnut reanimaciji i operaciji.

Milorad Ulemek Legija, bivši komandant JSO osuđen je na 40 godina kao organizator ubistva, dok je Zvezdan Jovanović, jedan od pripadnika JSO okrivljen kao neposredni ubica takođe na kaznu zatvora od 40 godina.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

POGROM SRBA SA KIM, 17.mart 2004.

Dvodnevni sukobi na Kosovu izbili su 17. marta 2004. nakon što je UNMIK policija pronašla tela dvojice albanskih dečaka u reci Ibar, na severu Kosova. Masovne demonstracije kosovskih Albanaca, koji su za nesreću dečaka optužili Srbe, izbile su najpre u južnom delu Kosovske Mitrovice, a tokom dana su se proširile na druge delove Kosova.

U dva dana nasilja ubijeno je 19 ljudi (11 Albanaca i osam Srba), a više od 900 osoba je povređeno, medu kojima su bili i pripadnici međunarodne i kosovske policije. U neredima je uništeno ili oštećeno oko 800 kuća, kao i 35 pravoslavnih crkava i manastira, a nekoliko hiljada Srba napustilo je svoje domove.

UMRO SLOBODAN MILOŠEVIĆ, 11.mart 2006.

Bivši predsednik Srbije i Jugoslavije Slobodan Milošević preminuo je u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala 11.marta 2006.

U Haškom tribunalu je zvanično potvrđeno da je 11.marta ujutru nađeno beživotno telo Slobodana Miloševića. Telo je nađeno u njegovoj ćeliji u pritvoru u Sheveningenu, a straža je potom pozvala osoblje pritvorske jedinice i dežurnog lekara, koji je potvrdio Miloševićevu smrt.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track