Slušaj vest

Ilon Mask već dve godine promoviše sebe kao „apsolutistu slobode govora“, tvrdeći da je kupio Tviter, sada poznat kao X, kako bi obnovio otvoreni dijalog na internetu. Međutim, nova istraga sugeriše da bi Mask mogao tiho da utišava glasove koji ga kritikuju.

Prema izveštaju The New York Times-a, nekoliko poznatih desničarskih influensera tvrdi da im je vidljivost drastično smanjena nakon što su se javno sukobili s Maskom na mreži – što upućuje na klasično senkovito banovanje.

shutterstock_2318800341.jpg
Foto: Shutterstock

Pad angažovanja preko noći

Tri istaknuta korisnika, koji su ranije imali ogromnu interakciju, tvrde da im je u decembru vidljivost naglo pala, odmah nakon što su se suprotstavili Masku. Njihove objave, koje su ranije gledale stotine hiljada ljudi, sada se jedva probiju do desetina hiljada pregleda.

Tajming - sumnjiv. Korisnici? Nisu u pitanju levičari, već desničarski nalozi, deo iste baze koja je nekada podržavala Maska.

shutterstock_x nalog (2).jpg
Foto: Shutterstock

Šta je senkovito banovanje i zašto je to važno

Senkovito banovanje je kontroverzna praksa u kojoj korisnici nisu zvanično zabranjeni, ali ih algoritam prikriva. Njihove objave više ne dopiru do publike, a oni o tome nisu obavešteni. Za mnoge, to je digitalno „nestajanje“, koje je gotovo nemoguće dokazati.

Ideja da Mask, poznat po kritikovanju cenzure, koristi ovu taktiku protiv svojih sledbenika, deluje kao neočekivani preokret.

„Ovo je suprotno od okruženja koje je tvrdio da želi da izgradi,“ rekao je Ari Kon iz Fondacije za individualna prava i izražavanje. „Ne možeš da se pozivaš na slobodu govora, a istovremeno potajno kažnjavaš ljude.“

shutterstock-em.jpg
Foto: Shutterstock

Veliki nalozi, veliki pad

Anastasija Marija Lupis, sa preko miliona pratilaca, nekada je bila dominantna figura na X-u, sa stotinama hiljada pregleda po objavi. Poznata po širenju krajnje desničarskih stavova, teorija zavere i dezinformacija o vakcinama, Lupis je u decembru kritikovala Maskovo zalaganje za imigraciju i angažovanje joj je odmah palo.

Da bi testirala svoju sumnju, otvorila je novi nalog. Rezultat? Nova stranica je odmah dobila znatno više pregleda i lajkova od originalne. „Da je to radio malim nalozima, niko ne bi primetio,“ rekla je za NYT. „Ali kada to počneš da radiš ljudima sa milionima pratilaca, svi primete.“

banovanje.jpg
Foto: Shutterstock

Još jedna kritičarka, još jedan pad

Laura Lumer, još jedna krajnje desničarska komentatorka, doživela je sličan scenario. Nakon što se posvađala sa Maskom o imigraciji i nazvala indijske imigrante „osvajačima iz trećeg sveta“ – njen nalog je izgubio angažman i premium status. Tek kada je Mask ponovo počeo da lajkuje njene objave, brojke su se vratile.

„Nije u redu nazivati ovo platformom slobode govora, a onda ljudima ukidati mogućnost da zarađuju,“ izjavila je Lumer za NYT.

shutterstock-1915103179.jpg
Foto: Shutterstock

Senkovito banovanje ili haotičan algoritam?

Iako senkovito banovanje zaista postoji, često se koristi kao izgovor za pad angažmana. Algoritmi su komplikovani, nepredvidivi, i često čak ni njihovi tvorci ne znaju tačno kako funkcionišu.

Ipak, Maskova istorija ponašanja izaziva sumnju. Suspendovao je novinare, blokirao linkove ka konkurentima poput Substack-a, i više puta se obračunavao sa kritičarima.

banovanje (2).jpg
Foto: Shutterstock

Gde je sloboda govora?

Ako se ove optužbe ispostave kao tačne, one pogađaju u srž Maskove priče o slobodi izražavanja. Utišavanje neistomišljenika – posebno sopstvenih sledbenika – nije samo licemerno, već i opasno.

Za čoveka koji tvrdi da spašava digitalni javni trg, Ilon Mask možda više kontroliše konverzaciju nego što želi da prizna.