NEZAMISLIVO: Kovanicu keva Srbi pozajmili iz ALBANSKOG JEZIKA!? A znate li što se tinejdžeri LJUBE NA ULICI?
Zanimljivosti -
Nema mlađe generacije u bližoj istoriji Srbije koja u svakodnevnom jeziku nije iznedrila neku svoju rečničku kovanicu kojom na slikovit način objasnila neku pojavu, stanje ili osećanje. Stručnjaci to nazivaju šatrovački jezik mada izgovor na ovom jeziku više podrazumeva permutovanje slogova.
foto: Kurir/M.S.
Svejedno, poslednjih godina na ulici možemo čuti izraz da je neko "veliki smor" što označava čoveka koji mnogo priča o nevažnim stvarima, a malo toga kaže. Najnovija kovanica u razgovorima je "ljubi te brat" što je malo protivno srpskom tradicionalizmu, a kod nekih pomalo zadire i u homofobičnost. Takve su reči "ložiti se", "primati se", "gotivan" i slične.
Mirjana Bojanić Ćirković sa departmana za srpsku i komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Nišu se bavila temom šatrovačkog jezika. Ona navodi da se šatrovački jezik koristi radi razonode, slikovitog izražavanja, izazivanja drugačijeg utiska, konkretnog isticanja, ublažavanja ozbiljnosti, olakšavanja društvene interakcije, pokazivanja pripadnosti, postizanja tajnovitosti.
foto: Kurir/M.S.
"Ovaj tip jezika naziva se i frajerskim. Reč frajer (freier) potiče iz nemačkog jezika i isprva je označavala neženju, kandidata za ženidbu, prosca, a potom, kada je počela da se koristi u srpskom jeziku, dobila je nova značenja: lakomislen, besposlen mlad čovek, naivčina, bezveznjak, huligan. Ubrzo je nastao i glagol "frajerisati se", kojim se označavao slobodan "frajerski" život. "Frajerisanje" je moda koja ne jenjava", navodi Bojanić Ćirković.
Zanimljivo je i istraživanje odakle potiču reči koje smo danas usvojili kao srpske.
"Među šatrovačkim leksemama ima i pozajmljenica. Iz grčkog jezika preuzeta je reč "kefalo", iz italijanskog – "kontati". "Apaš", "mondiš" i "švaler", preuzete su iz francuskog jezika, a "keva" (majka), "moša", "skenjati" iz albanskog. Reč "roljati" je anglicizam (pozajmljenica iz engleskog jezika). Najčešći germanizmi među šatrovačkim leksemama su "gelipter", "šmokljan", "kuršlus", "šacovati".
Od turcizama zastupljeni su "čerečiti", "zaćoriti" i druge. "Mamlaz" je preuzet iz mađarskog jezika. Reći stranog jezika se u šatrovačkom često modifikuju i morfološki prilagođavaju našim leksemama, tvrdi ova naučna radnica.
Kao što se reči kuju tako se i običaji smišljaju. Svi smo svedoci da se poslednjih godina tinejdžeri, srednjoškolci ljube kada se vide na ulici i to ne "srpski" tri puta nego jednom. Tu pojavu niko u Srbiji nije naučno istraživao, ali je evidentno da se mogu videti dva momka kada se vide na ulici pruže ruku jedan drugom, ali se poljube i u obraz, iako su se na primer, videli pre dva sata.
foto: Kurir/M.S.
Razgovarajući sa nekim niškim sociolozima pa i srednjoškolcima saznajemo da se tajna krije u mafijaškim filmovima.
"U filmovima kriminalnog žanra može se videti da se donovi ili bosovi, ljube po jednom kada se vide. To je svojstveno mafijašima sa Sicilije koji su nastanjeni u Americi tako da je to neko nekada preuzeo i to je stiglo i do naših omladinaca koji vole da se na taj način deklarišu kao nešto posebno važni", pretpostavljaju neki sociolozi u Nišu.
Jug Srbije je posebno jedinstven u stvaranju ovakvih kovanica i pojava jer temperament ne dopušta stanovnicima da odugovlače ili kako se to kaže na ovoj teritoriji Srbije "da se ne kerebeče (izvijati se)".
Zato neki krajevi na jugu Srbije imaju jednu reč koju stavljaju gde god bilo i uvek kada nešto žele da objasne svojim komšijama, pošto ih drugi ne bi ni razumeli. Tako u Vranju i okolini postoji termin "onoditi", a u jednom delu svrljiškog kraja se koristi reč "zbič". Precizno značenje takoreći ne postoji jer puno toga znači.
Vuk Karadžić o šatrovačkom jeziku
Vuk Karadžić u drugom izdanju Srpskog rječnika (1852) nije zaobišao pominjanje šatrovačkih leksema; međutim, Vuk je ovaj govor nazivao "gegavačkim" (od glaloga "gegati se", njihati se u hodu).
