Slušaj vest

Spasovdan, poznat i kao praznik Hristovog Vaznesenja, jedan je od najvećih hrišćanskih praznika. Obeležava se 40 dana posle Vaskrsa, u četvrtak, 29. maja. Osim što ima duboko versko značenje, Spasovdan se u Srbiji slavi i kao krsna slava mnogih porodica, a posebno kao gradska slava Beograda.

Šta se slavi na Spasovdan?

Prema hrišćanskom učenju, Isus Hristos se na ovaj dan poslednji put javio svojim apostolima, dao im poslednje savete i uzneo se na nebo. Zato se ovaj praznik doživljava kao dan nade i večnog spasenja – odatle i naziv „Spasovdan“.

Narodni običaji i simbolika

spasovdan-foto-youtube-pt.jpg
Foto: Youtube Printscreen

U tradiciji srpskog naroda, Spasovdan je srećan i blagotvoran dan, idealan za početke – bilo da je reč o poslu, putovanjima ili ličnim odlukama.

Običaji koji se poštuju:

  • Pletenje krstića od leskovih grančica, koji se ostavljaju ispred kuće i na njivama kao zaštita i blagoslov.
  • Jelo cicvare – jednostavno, ali simbolično praznično jelo.
  • Jagode na trpezi – veruje se da donose sreću ako se pojedu baš na ovaj dan.

Šta se ne radi na Spasovdan?

Prema narodnim verovanjima, postoje određeni tabui vezani za ovaj dan:

  • Ne spava se tokom dana – veruje se da će onaj ko zadrema ostati pospan cele godine.
  • Muškarci se ne briju, a žene i deca se ne kupaju – u znak poštovanja prema svetom danu.
  • Kolje se jagnje kao žrtva zahvalnosti i za dobrobit domaćinstva.

 Bonus video: Spasovdanska litija

Spasovdanska litija ide preko Slavije Izvor: Kurir