VRATITE PRITISAK U NORMALU: Evo kako da se izborite sa hipertenzijom
Foto: Shutterstock

Tema broja

VRATITE PRITISAK U NORMALU: Evo kako da se izborite sa hipertenzijom

Život -
Kažu da nizak pritisak obara, a visok ubija... Uz malo discipline, pravilnu ishranu, šetnju i vežbe, verovatno nikada nećete imati problema ni sa jednim od njih

Sigurno ste mnogo puta čuli ili ste sami rekli nešto poput: Kako sam se iznervirao, skočio mi pritisak! Ili: Kakvo je to vreme, pritisak mi stalno skače gore-dole! Mnogo je situacija kada se osećamo malaksalo, bez snage, slomljeno i tada obično krivimo pritisak. Ali, sami smo krivi. Pritisak u velikoj meri zavisi od toga kako se ponašamo prema svom telu. O hipertenziji i hipotenziji, visokom i niskom krvnom pritisku, razgovarali smo sa mr. sc. med. dr Dejanom Spiroskim, specijalistom interne medicine iz Instituta za rehabilitaciju u Sokobanjskoj u Beogradu.Kada je visok...Arterijska hipertenzija je rasprostranjena kardiovaskularna bolest, od koje pati četvrtina čovečanstva. – Može se reći da bolest ima karakter epidemije, jer pogađa 26,6 odsto muškaraca i 26,1 odsto žena. Broj obolelih raste s godinama, posebno posle 50. i tada zahvata više od polovine ljudi u tom dobu. U Srbiji od povišenog krvnog pritiska boluje 46,8 odsto stanovnika, što je duplo više nego u svetu. Žene do menopauze manje obolevaju od kardiovaskularnih bolesti, ali tokom nje postaju rizičnija grupa od muškaraca (krivo je smanjenje estrogena). Prema podacima, 27 odsto žena sa srčanim bolestima ima hipertenziju, dok u menopauzi taj procenat iznosi čak 37,8. Važno je znati da smanjenje dijastolnog pritiska (donjeg) za 10 mm/Hg smanjuje rizik od šloga za 30 odsto, a od infarkta za 23 odsto. Žene koje su pre menopauze imale niži pritisak, u menopauzi često postaju hipertenzivne. Povećavaju im se i vrednosti masti u krvi – dve trećine žena na Zapadu između 40. i 64. godine ima povišen holesterol, a gojaznost je takođe uzrok visokog pritiska – ističe dr Spiroski. U starijem dobu i kod muškaraca i kod žena obično se javlja sistolna hipertenzija (povišen gornji pritisak), a zbog aterosklerotičnih procesa smanjuje se elastičnost krvnih sudova. Povišen pritisak kod žena posle 50. godine čak šest puta povećava rizik od bolesti srca, a kod muškaraca tri puta. Zato žene u tim godinama moraju da povedu računa o načinu života, da šetaju, ostave pušenje, koriguju težinu, jedu manje slane, masne i slatke hrane, i piju manje alkohola. Naravno, važno je i da se redovno kontrolišu i uzimaju terapiju.Ni mladi nisu pošteđeni– Ranije se hipertenzija više vezivala za starije doba, ali sada nije tako. Sve je više obolelih među mladima, čak i kod školske dece. Razlog verovatno leži u načinu života: sedenje za kompjuterom, manje fizičke aktivnosti, brza i slana hrana, grickalice, energetski napici, vežbanje u teretani bez stručnog nadzora. Takođe, u porastu je i broj obolelih među radno sposobnim ljudima, gde se sve češće srećemo s tzv. radno zavisnom hipertenzijom, čiji je glavni uzrok stres – navodi naš sagovornik. Prvo jelovnik, pa lekoviDa biste uspešno kontrolisali vrednosti pritiska, važno je da osluškujete svoje telo i ne uskraćujete mu zdrav život. Brojni su faktori rizika: gojaznost, višak masnoće u krvi (holesterol i trigliceridi), loša ishrana, posebno višak soli, energetska pića, alkohol, pušenje, narkotici, fizička neaktivnost i stres. Visok pritisak može se sprečiti preventivnim merama koje moraju da se sprovode od malih nogu, naročito ako je neko u porodici već oboleo. Hrana treba da se soli što manje, alkohol da se pije s merom, uz umerenu fizičku aktivnost (od pola sata do sat šetnje) i redovne obroke, a pušenje treba zaboraviti. – Kada je reč o lečenju, univerzalan lek ne postoji, već svaki pacijent ima svoj lek ili svoju kombinaciju lekova, koje mora da prepiše lekar – kaže dr Spiroski. Skriveni simptomi Bolesnik najčešće nema nikakve simptome, pa je to glavni razlog što se hipertenzija naziva tihim ubicom. Neki ljudi imaju nespecifične simptome: glavobolja, svetlaci pred očima, zujanje u ušima, vrtoglavica, nestabilnost pri hodu, pritisak u grudima. Zbog toga se bolest dugo ne uočava ili se otkrije slučajno, a nekada tek kada nastupe komplikacije kao što su infarkt, moždani udar, poremećaj srčanog ritma, promene na perifernim krvnim sudovima, oboljenje bubrega, promene na očnom dnu.– Ne može se reći koliki je hipertenzivni staž potreban da bi došlo do komplikacija. Posebno su opasne oscilacije – skokovi i padovi pritiska. Zna se da su nagli jutarnji skokovi povezani sa infarktom i šlogom: 47 odsto slučajeva srčane slabosti i 54 odsto šloga bili su posledica visokog pritiska, a 26 odsto dijaliza posledica je neadekvatnog lečenja. Hipertenzija može da postane ozbiljan problem ako se ne leči na vreme, a važno je dodati da nikako nije dobro to što neki pacijenti svojevoljno smanjuju propisanu terapiju – ističe dr Spiroski.

Kada je nizak...Ako ste često umorni, nedostaje vam energija i vrti vam se u glavi, verovatno imate hipotenziju. To znači vrednosti krvnog pritiska manje od 100/60 mmHg, merene više puta (3-5) u ambulanti, uz postojanje simptoma (umor, poremećaj sna, vrtoglavica, omaglica, nesvestica, anksioznost ili depresija, jako lupanje srca, znojenje) i bez drugih bolesti. Osim trajno niskog pritiska (hronični, primarni, idiopatski), kome se ne može otkriti uzrok, postoji sekundarna hipotenzija uzrokovana različitim bolestima, stanjima i lekovima, kao i akutna stanja s naglim padom pritiska, od kojih su najučestalija ona pri naglom ustajanju i neposredno posle jela. Trajno nizak krvni pritisak retko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog poremećaja, telo se na njega prilagodilo i obično ne pokazuje simptome. Problem nastaje kod naglog pada pritiska, kada mozak i drugi vitalni organi ostaju bez krvi i nemaju vremena da se prilagode. U tom slučaju može doći do vrtoglavice, omaglice, malaksalosti, poremećaja vida pa i kratke nesvestice.Jedite slano, pijte više tečnosti– Lečenje će olakšati simptome, ali nije potrebno ako oni ne stvaraju probleme i ne kvare kvalitet života. Onima koji oduvek imaju nizak pritisak obično se savetuje da piju više tečnosti; kada leže, da najpre sednu, pa tek onda ustanu (tako se izbegava nesvestica usled nagle promene položaja); da jedu više manjih obroka, uz umerenu fizičku aktivnost. Ponekad treba povećati unos soli, jer ona vezuje vodu u telu. Ali ako vam ništa od toga ne povisi pritisak u većoj meri i ne olakša simptome, rešenje su lekovi koje će prepisati specijalista – navodi naš sagovornik.Šetajte i ne nervirajte se!Umerena fizička aktivnost, u skladu s godinama i kondicijom, prestanak pušenja i smanjenje težine glavne su mere prevencije. Potrebna je i korekcija ishrane na duže staze, koju bi trebalo da preporuči lekar specijalista. Kada je reč o stresu, lako je reći da se ne treba nervirati, ali je to ponekad teško izvesti jer je i svakodnevni prelazak ulice stresan. Važno je da bar sat dnevno izdvojimo samo za sebe i radimo ono što nam prija, što nas opušta i što će nas naterati da zaboravimo probleme.Zapušeni krvni sudoviZačepljenje i promene na krvnim sudovima krivi su za dve trećine infarkta mozga i srca. Pucanje i suženje krvnih sudova na vratu dovodi do šloga, dok tromb u koronarnim arterijama dovodi do infarkta. Zato oni koji se ubrajaju u rizične grupe moraju redovno da kontrolišu stanje krvnih sudova. Jer, faktori rizika vremenom dovode do stvaranja plaka i zadebljanja krvnih sudova odnosno ateroskleroze. Kao i kod svih ostalih bolesti, i ovde je preventiva najvažnija.

Kada se približeKrvni pritisak se sastoji od sistolnog (maksimalan/gornji) i dijastolnog (minimalan/donji) pritiska. Izjednačenje njihovih vrednosti, što se često spominje u narodu, jednostavno je nespojivo sa životom. Ono što se zaista događa jeste povećanje gornjeg pritiska uz normalan ili niži donji pritisak (npr. kod hipertireoze), dok se razlika između pritisaka smanjuje (a vrednosti približe) najčešće kod skoka donjeg pritiska, uz normalan ili niži gornji pritisak, npr. 120/100 (uzrok može biti hronična bolest bubrega, aortna stenoza, hipotireoza).Izmerite pritisak pravilnoObučena osoba može relativno precizno izmeriti pritisak sebi ili drugome po određenim pravilima: manžeta aparata mora biti prilagođena obimu nadlaktice i pravilno postavljena; za zglobne aparate koristi se deo podlaktice do zglavka, gde aparat mora da legne pravilno. Najčešća greška kod samomerenja jeste to što ne važi pravilo o srednjoj vrednosti, već se uzima poslednja vrednost. Zašto? Zato što aparat najpre sam sebe baždari, zatim se „baždare“ telo i glava, i tek kada se sve dovede u red, dobija se relativno tačna vrednost. Ako se pritisak prati nekoliko dana, neophodno je da to bude u istim okolnostima i u isto vreme. Treba izbegavati merenje kod stresa, psihičkog ili fizičkog premora. Najpre treba rešiti problem, a potom izmeriti pritisak. Kućni aparati služe za grubu orijentaciju i ako pokažu veće odstupanje, treba se javiti lekaru.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track