LENA OTKRIVA: Bolno rame može biti simptom ozbiljnih bolesti
Foto: Shutterstock

SAZNAJTE

LENA OTKRIVA: Bolno rame može biti simptom ozbiljnih bolesti

Život -

Savremeni poslovi koji zahtevaju da veći deo dana provedete sedeći utiču na nepravilan položaj vaše kičme, zbog čega ramena trpe. Ipak, ako izdvojite samo nekoliko minuta dnevno za kratko vežbanje, mogli biste da popravite situaciju

- Bol u ramenima je česta pojava jer je zglob ramena jedan od najsloženijih, najpokretljivijih, ali i najnestabilnijih zglobova u našem organizmu. Njegova struktura čini ga jedinstvenim u našem organizmu jer zglob ramena najviše koristimo u obavljanju svakodnevnih aktivnosti kao što su oblačenje, svlačenje, hranjenje, češljanje - objašnjava za Lenu naš sagovornik dr sc. med. Žarko Radović, specijalista fizioterapije.

Kad se treba javiti fizijatru Bol u vratu i ramenima obično nastaje kao posledica grčenja mišića, koji vremenom ometaju normalno funkcionisanje zglobova i pokreta. Bol u vratu i ramenima je često jedna od posledica stresa ili dugotrajnog držanja tela u istom položaju, sedenja tokom vožnje, ispred računara, neudobnog spavanja, a vrlo često i profesionalne deformacije (najčešće kod frizera, stomatologa, farmaceuta ili osoba koje dugotrajno stoje). Može biti i posledica povreda samog zgloba kao što su artroza ramena, kalcifikacija, upala tetiva, rupture (kidanje) mišića i sl.

Potrebno je razlikovati blag i uglavnom bezopasan bol od onog akutnog, koji može biti opasan. Ako se bol vremenom pojačava, u tom slučaju morate se obratiti lekaru. Takođe potražite pomoć stručnog lica ukoliko imate jedan od sledećih simptoma:

- ograničenu pokretljivost u ramenom zglobu - grč mišića ramena i potiljka - bol koji se širi od ramena ka rukama - utrnulost ruku - povremeno vrtoglavicu i glavobolju.

- Bitno je da se s lečenjem krene što pre kako bolovi u ramenu ne bi postali hronični - upozorava dr Radović.

Bolno rame najčešća dijagnoza Iako je rame manje podložno artrozi (degenerativna bolest zglobova), ona obično nastaje zbog propadanja hrskavice i nastanka kalcifikata, koji dodatno povećavaju trenje između kostiju, zbog čega se javlja smanjena i bolna pokretljivost. U svakodnevnoj praksi najčešća dijagnoza je takozvano bolno rame. Uzrok leži u degeneraciji samog zgloba. Veliku pokretljivost ramenog zgloba omogućava labava zglobna čaura, a zaštitu i potporu daju prvenstveno mišići i ligamenti, a ne koštane strukture. Za dobru pokretljivost ovog zgloba neophodna je dobra funkcija vratnog i grudnog dela kičme, jer ugroženost jednog ili drugog dela može dovesti do blokade u samim mišićima, zglobovima i ligamentima ramena.

Ono što je bitno napomenuti jeste da se bol u ramenu može javiti i kod nekih oboljenja unutrašnjih organa kao što je infarkt srca ili kod bolova u žučnoj kesi. Obično se pored bola u ramenu, lopatici i vratu, javlja i stezanje u grudima, kao i otežano disanje, zato tu vrstu bola nikako ne treba zanemariti.

Dijagnostika i lečenje Da bi se otkrio uzrok bola u ramenu, neophodno je posetiti lekara. Ukoliko je neophodno, potrebno je uraditi MR ili RTG snimak ramena. Lečenje se obično zasniva na primeni konzervativne terapije i fizikalne terapije uz adekvatnu kineziterapiju. Mali broj pacijenata zahteva hirurški zahvat ukoliko je došlo do kidanja mišića ili stvaranja kalcifikata.

Kako sprečiti pojavu bola Na radnom mestu svakako možete da odvojite desetak minuta i uradite nekoliko vežbi koje ne zahtevaju posebne uslove i ne oduzimaju mnogo vremena. Mogu vam pomoći da postanete zdraviji i efikasniji, a da ostatak dana provedete u boljem raspoloženju. Znamo da se stres najčešće sakuplja baš u predelu ramena, zbog čega vam predlažemo vežbe koje će vas osloboditi napetosti mišića u tom delu tela.

Vežbe radite tri puta nedeljno. 1. Odručenja sedeći Laktove podižite do visine ramena, dok nadlaktice ne zauzmu položaj paralelan s podlogom, a zatim spuštajte laktove u početni položaj uz telo.

2. Spoljašnja rotacija Lakat oslonite u predelu struka, pa pomerajte ruku polukružnim pokretom dalje od tela, pri čemu podlakticu održavate u položaju paralelnom s podlogom.

3. Veslanje stojeći Ruke podižite vertikalno naviše, pri čemu se laktovi podižu do nivoa ramena dok nadlaktica ne zauzme položaj paralelan s podlogom.

4. Potisak s ramena Zauzmite sedeći položaj, pri čemu je širina ruku u širini ramena, a zatim gurajte ruke vertikalno naviše dok se laktovi ne isprave.

foto: Naslovna Lena

(Kurir, Foto:Shutterstock)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track