DR MILAN PETRONIJEVIĆ O OSTEOARTRITISU: Krckanje zglobova muči mnoge! Nije svejedno da li zglob pritiska 10 ili 20 kg više!
Foto: Profimedia

INTERVJU

DR MILAN PETRONIJEVIĆ O OSTEOARTRITISU: Krckanje zglobova muči mnoge! Nije svejedno da li zglob pritiska 10 ili 20 kg više!

Život -

Edukacija, smanjenje težine, vežbanje, jačanje mišićnih grupa, fizikalna i radna terapija, rasterećenje zglobova pomoću različitih pomagala pomoći će vam da vas kosti ne bole i ne škripe

Najčešće oboljenje zglobova je osteroartritis, 10 odsto stanovništva bilo kog uzrasta ima radiografske znake bolesti, čak 50 odsto neke simptome. Broj se stalno povećava, do 2030. bolovaće skoro tri četvrtine stanovništva. Osteoartritis karakterišu bolovi u lokomotornom sistemu, krckanje u zglobovima, ukočenost posle imobilizacije, smanjenje pokretljivosti.

Ne smete dozvoliti da se ovi simptomi ušunjaju u vaš organizam i od vas naprave invalida. Ukoliko osećate probleme, obavezno posetite lekara. Ne postoji idealan lek, ali ekspert će vas podučiti kako možete sami sebi da pomognete: 50 odsto borbe za zdravije zglobove i kosti je na vama! Ciljevi lečenja su, pre svega, umanjenje bolova, poboljšanje funkcionalnog statusa, pokretljivosti i kvaliteta života, ali ono što je najvažnije - bez ispoljavanja neželjenih efekata terapije, poručuje prof. dr sc. med. Milan Petronijević, načelnik Klinike za reumatologiju VMA.

foto: Privatna Arhiva

Gde se javlja problem? - Osnovni problem je na nivou hrskavice. Jednostavno, čovek se rodi s lošijim kvalitetom hrskavice, utiču i neki drugi faktori, pre svega starenje, upalni procesi i traume, način života i rada i gojaznost. Tokom vremena hrskavica postaje hrapava, njeni fragmenti prelaze u zglobnu tečnost. Prilikom pokreta dolazi do povećanog trenja jer je površina hrskavice u zglobovima neravna.

Šta se još dešava? - Zglobna kapsula se trudi da smanji trenje tako što će povećati količinu zglobne tečnosti. Usled toga dolazi do otoka, a na onim mestima gde je kost ogoljena koštano tkivo je direktno izloženo pritisku. Nastaju koštana skleroza i izraštaji koje obično nazivamo osteofiti ili, na kičmenom stubu, spondilofiti. Pri pokretima izazivaju jak bol.

Kako utiču godine? - Pored genetske predispozicije, najznačajniji faktor rizika je starenje. Posle 65. više od 2/3 bolesnika ima osteoartrozu, uglavnom zglobova šaka, kolena i kukova.

I kilogrami su problem. - Naravno. Metabolički, masno tkivo stvara supstance koje razgrađuju hrskavicu, problem je i fizičko opterećenje. Nije svejedno da li zglob pritiska 10 ili 20 kg više!

Šta je još problem? - Poseban problem je kumulativan efekat faktora rizika: što je faktora više, to je verovatnoća da će da nastane osteoartroza veća.

Kakva je patologija bolesti? - U ranoj fazi ograničena je na hrskavicu, kasnije reaguje i zglobna kapsula, pa koštano tkivo koje se okolo nalazi. Posledice su teške strukturne promene u hrskavici i samim zglobovima.

foto: Shuterstock

Da li liči na druge bolesti? - Bol je ono što je razlikuje od reumatoidnog artritisa i spondiloartritisa. Nema fenomena jutarnje ukočenosti kao u zapaljenskim reumatskim bolestima. Ukočenost, naravno, može da se javi posle dužeg mirovanja (do 30 minuta), moguć je i otok zgloba, nestabilnost zgloba, u kasnijim fazama, kada dolazi do oštećenja ligamenata, smanjuje se obim pokreta - okolni mišići trpe, atrofiraju.

Kako se postavlja dijagnoza? - Klasičnim putem, na osnovu anamneze, fizikalnog pregleda, analiza, radiografijom. Pacijent pravi pokrete kojima gleda da izbegne bolno stanje, često su prisutne i deformacije (difuzno koštano uvećanje zgloba, izmenjene osovine ekstremiteta - O ili X noge,) atrofija lokalnih mišićnih grupa, dok ostalih znakova inflamacije obično nema.

Kako lečimo osteoartrozu? - Optimalno lečenje obuhvata nefarmakološke (edukacija, smanjenje telesne težine, vežbanje, jačanje mišićnih grupa, fizikalna, radna terapija, rasterećenje zglobova pomoću različitih pomagala) i farmakološke mere, koje moraju da budu prilagođene svakom pacijentu posebno: zasnivaju se na terapiji bolova, obično počinju primenom acetominafena i nesteroidnih antiinflamatornih lekova (mogu i lokalno). Ne uzimaju se nikada u kontinuitetu (posebno ne u starijoj životnoj dobi), ne duže od sedam do 10 dana, obavezno s inhibitorima protonske pumpe.

Ako su bolovi izrazito jaki? - Predlažu se opijatni analgetici, ali uvek moramo da vodimo računa o neželjenim efektima - mogu da budu veoma ozbiljni. Koriste se u kraćem vremenskom periodu ili po potrebi.

Šta se još preduzima? - Intraaktivna primena glukokortikoida može da bude rezervisana za veće zglobove, kao pomoćna terapijska mera, uz aspiraciju zglobne tečnosti. Ne treba je često ponavljati da ne dolazi do dalje degeneracije hrskavice.

foto: Shuterstock

Nema idealnog leka? - Ne postoji idealan lek! Ipak, on treba da bude efikasan, da ima brz početak dejstva, dug poluživot i dugotrajno dejstvo kako bi se dozirao, eventualno, jednom dnevno. Pre svega, mora da bude bezbedan za gastrointestinalni trakt, jetru, bubrege i kardiovaskularni sistem. Teško da ćemo naći lek koji ispunjava sve ove kriterijume, ali postoje oni koji su im slični.

A operativno lečenje? - Dolazi na kraju. Ugrađuje se endoproteza ili se rade druge intervencije rezervisane samo za poodmakle stadijume osteoartroze.

Kratka biografija Leninog lekara Pukovnik prof. dr sc. med. Milan Petronijević, specijalista interne medicine, supspecijalista reumatologije, načelnik je Klinike za reumatologiju VMA, član Predsedništva Udruženja reumatologa Srbije

Fizička aktivnost je neophodna Hrskavice nemaju krvne sudove, hrane se iz zglobne tečnosti i kada nema pokreta - nema ni ishrane, nastaje stanje relativne ishemije. Fizička aktivnost je neophodna u sprečavanju oboljenja. U našoj zemlji fizički je neaktivno 65% muškaraca, 76% žena. Promenimo neslavan rekord, dobrodošle su aktivnosti koje ne opterećuju zglobove: šetnje, plivanje, vožnja bicikla... Izbegavajte trčanje ili fudbal, ne izlažite načete zglobove velikim naprezanjima.

Najbolji je rendgen Zasad ne postoje markeri koji bi mogli da ukažu na ubrzanu razgradnju hrskavice. Rendgen je osnovna dijagnostička metoda, ima i izražen prognostički značaj, pa potreba za drugim dijagnostičkim metodama i nema.

Ne lečite se sami! Lekar će da odredi šta je za svakog pacijenta najbolje. Bar 50% ljudi, bez obzira na dijagnozu, pretražuje preko interneta pomoć, a lekovi imaju prednosti ili mane, u zavisnosti od opšteg stanja pacijenta i eventualnog prisustva drugih oboljenja. Opasno je lekove kupovati na svoju ruku!

(Branka Miotrović, Foto: Profimedia)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track