BERLIN - Nedeljni parlamentarni izbori u Turskoj još jednom će u prvi plan staviti sukob između Berlina i Ankare koji traje već mesecima.
Izbori će biti referendum o politici kancelarke Angele Merkel, koja je na vlasti od novembra 2005, i njenoj politici otvorenih vrata prema izbeglicama.
Značajan faktor
Značajan faktor pred glasanje postao je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, koji je sve političke stranke u Nemačkoj nazvao „neprijateljima Turske“. Njegov uticaj među nemačkim državljanima poreklom iz Turske nije mali. To se najbolje videlo kada je Berlin zabranio prisustvo političara iz Turske na mitinzima širom Nemačke pred aprilski referendum o proširenju predsedničkih ovlašćenja, a kojima je Erdogan dodatno učvrstio vlast u Ankari. Procenjuje se da u Nemačkoj ima oko četiri miliona građana poreklom iz Turske. U Kelnu su osvanuli plakati preko kojih Erdogan optužuje vodeće nemačke stranke da sprovode politiku u kojoj „što više tuku Tursku, to više glasova dobijaju“.
Skretanje pažnje
Nemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel i ministar pravosuđa Hajko Mas upozoravaju da Erdogan širi propagandu putem državnih medija, političkih grupa i džamija pod kontrolom Ankare, navodeći da se radi o pretnji demokratskoj kulturi Nemačke.
- Antiturske izjave Angele Merkel usmerene su na skretanje pažnje s vitalnih problema EU, kao što su migrantska kriza ili bregzit - rekao je Omer Čelik, turski ministar za evropske poslove.
Istorija pred vratima
DESNIČARI ULAZE U BUNDESTAG
Procenjuje se da će ekstremno desničarska Alternativa za Nemačku, koja je osnovana2013, preći cenzus i ući u Bundestag. Ako se to dogodi, to će biti prvi put od Drugog svetskog rata da ekstremna desnica ulazi u nemački parlament. Njeno glavno uporište je nekadašnja Istočna Nemačka, koja je i dalje siromašniji deo zemlje, a u koji i izbeglice izbegavaju da idu zbog čestih provokacija i napada.