OTKRIVEN ŠOKANTAN ESEJ VINSTONA ČERČILA: Nismo uspeli, vanzemaljci postoje!
Foto: Wikipedia

Neverovatno otkriće

OTKRIVEN ŠOKANTAN ESEJ VINSTONA ČERČILA: Nismo uspeli, vanzemaljci postoje!

Planeta -

Hitler je već bio pokorio jednu i po državu, dok se spremao da napadne i treću, Italija, Španija i Portugal su već tada bile fašističke diktature, a ni ostatak Evrope nije bio u mnogo boljem stanju. Te 1939. godine istorija je grozničavo čekala Vinstona Čerčila, a on je, praktično pet minuta pre nego što će postati premijer i pokrenuti spašavanje sveta, napisao esej o mogućnosti postojanja razumnog života van Zemlje.

Esej je napisao na 11 stranica s naslovom "Jesmo li sami u univerzumu?"

Nadobudni novi direktor Američkog nacionalnog Čerčilovog muzeja u Fultonu Timoti Rajli iskopao je zagubljeni Čerčilov esej na 11 stranica "Jesmo li sami u univerzumu?".

Esej je bio zagubljen još od 1980. piše Nature, a čim ga je pronašao, direktor muzeja prosledio je kopiju bivšem naučniku na teleskopu Habl, astrofozičaru Mariju Liviju. Čerčilova sklonost nauci nije ni ranije bila tajna. S esejom se, međutim, pokazuje koliko je taj čovek razumeo prirodu i bio u toku apsolutno najsvežijih naučnih otkrića svog vremena.

"Jednog dana, možda čak ni u tako dalekoj budućnosti, biće moguće putovati na Mesec, ili čak na Veneru ili Mars", pisao je 30 godina uoči prvog čovekovog spuštanja na Mesec. Još zanimljivije je to što je 1939. koristio neke od omiljenijih argumenata, na primer, jednog Karla Sagana.

Naveo je da u svemiru postoje stotine hiljada galaksija, da svaka u sebi sadrži milijarde zvezda, dakle da je reč o tolikim brojevima da je apsolutno nemoguće da u svom tom nepreglednom mnoštvu ne bi postojale planete s uslovima za život.

Danas procenjujemo da je u svemiru takvih dve hiljade milijardi galaksija i da svaka ima prosečno stotinjak milijardi zvezda, no brojevi s kojima Čerčil barata u svoje vreme, brojevi su koje je koristio Edvin Habl oko 1930. godine.

To što je Čerčlil bio upoznat s materijom, u vremenu kada nije bilo ni interneta ni TV-a, a izdavaštvo je bilo kudikamo slabije nego danas, pokazuje da je budući ratni britanski premijer bio zaista pametan čovek koji je kopao po literaturi i nastojao biti još i pametniji.

FOTO: Wikipedia
FOTO: Wikipedia

To pokazuje i njegova revizija eseja malo pre smrti. Izvorno se članak zvao "Jesmo li sami u svemiru?". Kako je naučni svet u to doba počeo koristiti izraz univerzum, Čerčil je išao u korak s vremenom i prilagodio naslov eseja.

Esej i inače otkriva duh nekoga ko je svakodnevno pratio šta se zbiva u nauci. Pisao je da je život moguć samo u rasponu od nekoliko stepeni Celzijusa ispod nule do tačke ključanja, da bi posledično morala biti reč o planeti u odgovarajućem pojasu oko matične zvezde, sunca.

Takođe, bilo mu je jasno da, ako je uslov tekuća voda, planeta mora biti takve mase da molekule vode, bilo u gasovitom ili u tečnom stanju, ne mogu bežati njenom gravitacionom uticaju u svemiru. Drugim rečima, sveo je uslove naseljivosti planeta na ono što u nauci i danas, a što, nažalost, ogromna većina čovečanstva ni danas ne baštini kao deo opšte kulture.

FOTO: Profimedia
FOTO: Profimedia

"Nisam impresioniran uspesima naše civilizacije da bih smatrao da smo jedina tačka u celom univerzumu koju nastanjuju živa, misleća stvorenja, ili da smo dosegli najviši nivo mentalnog i fizičkog razvoja koja se pojavila u ogromnom rasponu prostora i vremena", napisao je Čerčil.

Pokazao je time da bi, da se nije bavio politikom i ratom, očito ostavio možda i jednako dubok trag u istoriji na drugi način. Još 1931. on je imao još bolji esej "Pedeset godina u budućnosti" u kojem je opisao korišćenje nuklearne fuzije za dobijanje energije.

"Ako bismo atome vodonika iz pola litre vode mogli tako manipulisati da se stapaju u atome helijuma, dobili bismo toliko energije koliko bi uređaj snage 1000 konjskih snaga moglo pokretati celu godinu", napisao je. Zapravo bi se dobilo i puno energije više od opisanog. Fascinantno je to što je pre 86 godina pisao o najmodernijim naučnim otkrićima energetskog korišćenja nuklearne fuzije, onoga na šta se upravo danas troše milijarde evra i dolara kako bi se konstruisali i održavali eksperimentalni fuzijski reaktori s perspektivom da u bliskoj budućnosti napokon dobijemo čistu, jeftinu i sigurnu energiju.

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

VESTI 16022017

(Express.hr)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track