OVO NIJE ZA SVAČIJI ŽELUDAC: O ovome niko ne priča! Najmračnije tajne ljudske istorije!
Foto: Profimedia

Potresno

OVO NIJE ZA SVAČIJI ŽELUDAC: O ovome niko ne priča! Najmračnije tajne ljudske istorije!

Planeta -

S modernim medijima gotovo ništa ne može promaći očima javnosti, a ljudska istorija je svedok brojnih stvari koje smo zaboravili ili o kojima ne volimo da pričamo.

Osuđeni mornari Perl HarboraAmerički brod USS Virgina 7. je decembra 1941. teško oštećen u napadu na Perl Harbor te se ukopao u mekanom blatu zaliva. Ulje koje je curilo i polomljena olupina samo su čekale iskricu koja će rezultirati eksplozijom. Nakon bitke, ekipe za pomoć su bile prisiljene čekati da more ispere sve zapaljive tečnosti pre nego što su mogli da intervenišu.

Tri muškarca - Ronald Endikot, Kliford Olds i Luis Kostin bili su zarobljeni negde u poplavljenom delu broda, a mali ih je vazdušni džep održavao u životu. Odatle su očajnički zvali pomoć te na sve načine signalizirali da su unutra, potpuno nesvjsni situacije oko njih. Nažalost, svako spašavanje je ocenjeno previše riskantnim, a bespomoćni promatrači su mogli samo slušati njihove očajne vapaje koji su trajali 16 dana, sve bez odgovora - dok se nisu ugušili.

Šest meseci kasnije brod je napokon podignut, a leševi troje muškaraca pronađeni su u malom skladištu.

Mračna istorija američkog uličnog boksa

Američki jug s kraja 18. i početka 19. veka bio je mesto za izbegavanje iz brojnih razloga. Kad stanovnici nisu radili sve što je u njihovoj moći da bi povredili ljude različite boje kože, onda su napadali "svoje". Ulične su borbe bile svakodnevica, a moderan boks nije im ni do kolenja - udarci ispod pojasa poput čupanja kose, kopanja očiju iz lobanje i slično nisu bili ništa neobično.

Gledaoci bi se brzo okupili da posmatraju i navijaju, a narodni heroj Dejvid Kroket često je bio napadač u takvim borbama. Kako bi bili što brutalniji, takozvani bokseri bi ojačavali bi zube kako bi mogli odgristi protivnikove usne, nos, pa čak i testise. Srećom, s vremenom su borbe izgubile popularnost te izumrle.

Serijski ubica antičkog Rima na platnoj listi vlade

Lokusta iz antičkog Rima smatra se prvom svetskom serijskim ubicom, a ubijala je sa otrovima koje je dobro poznavala. Zapravo, bila je toliko uspešna da je imperatorova žena Agripina potražila njen savet o tome kako da otruje svog muža. Zadovoljna rezultatima, Agripina joj je udelila oprost za zločine, a Lokusta je odmah počela pripremati sledeće toksične napitke.

Zbog toga je ponovno uhapšena, ali ju je naredni vladar Neron opet oslobodio kako bi mu pomogla ubiti njegovog polubrata. Ponovno je Lokusta dokazala svoju veštinu te je kao nagradu dobila ogromno imanje i studente koji će učiti od nje kako bi nastavili njen rad. Nakon Neronovog samoubistva, uhapšena je i pogubljena zbog preko 100 smrti koje je uzrokovala.

Britanski genocid kućnih ljubimaca

Drugi svetski rat bilo je doba dobrovoljnih žrtvi neslućenih razmjera. Ali, ne zadovoljavajući se samo s ograničavanjem hrane i distribucije goriva, Velika Britanija je preduzela još radikalniji potez - masakrirali su svoje ljubimce.

Pod utuskon vladinih pamfleta koji su predviđali nestašicu hrane, građani su pozvani da "unište" svoje kućne ljubimce ili ih puste u divljinu kako bi bilo hrane za ljude. Uz pamflete je dolazilo i minijaturno oružje poput pištolja posebno dizajnirano za tzv. humano rešavanje problema.

Za samo nedelju dana nakon puštanja pamfleta, 750 hiljada ljubimaca je ubijeno. Važno je napomenuti kako se sve to odigralo 1939., mesecima pre nego je rat službeno započeo.

Renesansa italijanske epidemije sifilisa

Italijanska se renesansa smatra dobom prosvetljenja, i umetničkog napretka. Ali, oko 1495., bolest koju danas nazivamo sifilisom takođe je pronašla svoj put do italijanskog Napulja. Potpuno nepripremljeni na tu novu kugu, primitivni lekari nisu znali šta treba uraditi. Kako se polako širila, ozbiljnost epidemije je postala jasna - oboleli su imali otvorene i gnojne smrdljive rane na koži.

Nije bilo neubičajeno da im koža lica posve otpadne, a žrtva je umirala u agoniji mesecima.

Mračna tajna Čelendžera

Zbog mehaničkog kvara, svemirski šatl Čelendžer eksplodirao je kratko nakon uzletanja, a u eksploziji je poginulo svih sedam članova posade. Većina je pretpostavila kako je posada preminula trenutno nakon eksplozije, ali su kasniji dokazi pokazali da i nije baš tako.

Naime, nakon udara troje članova posade aktiviralo je svoje spremnike sa kiseonikom te su se suočili s neizbežnom smrti u užasavajuće dugom letu - od 20 kilometarskog slobodnog pada prema Zemlji.

(Avaz)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track