UKRAJINA DIŽE OPTUŽNICU PROTIV STALJINA I BERIJA Krivi za deportaciju krimskih Tatara 1944.
Foto: Wikipedia

Ukrajinsjo tužilaštvo

UKRAJINA DIŽE OPTUŽNICU PROTIV STALJINA I BERIJA Krivi za deportaciju krimskih Tatara 1944.

Planeta -

Ukrajinsko tužilaštvo namerava da podigne optužnicu protiv sovjetskog lidera Josifa Staljina i šefa tajne službe iz Staljinovog doba Lavrentija Berije zbog deportacije krimskih Tatara i drugih etničkih grupa sa Krima 1944. godine.

Istraga je počela još u decembru 2015, a tužilaštvo tvrdi da je skupilo dovoljno dokaza za krivično delo.

Međutim, advokati za međunarodno pravo kažu da će se tužilaštvo suočiti sa pravnim teškoćama, jer do decembra 1946. godine pojam "genocid" nije postojao u međunarodnom pravu, pa će samim tim biti veoma problematično da se u ovom slučaju to dokaže. Oni podsećaju da čak ni nacistički zločinci nisu osuđivani za genocid.

Krimski Tatari (Foto: Profimedia)
Krimski Tatari (Foto: Profimedia)

Ostaje takođe nejasno i kome će se ukrajinsko tužilaštvo obratiti, kao i kakvi će njihovi zahtevi biti.

"Inicijativa Ukrajine je sa pravnog stanovišta apsurdna. Sa istim uspehom se po savremenim zakonima može suditi, na primer Petru Prvom, Džingis-kanu ili bilo kom drugom. Govoriti o tome da takva inicijativa može uspeti je apsolutno besmisleno. Oni time samo sebi prave marketing, i to na nekvalitetan način, jer Evropa neće reagovati na njihovu inicijativu", kaže za Sputnjik ruski politikolog Sergej Mihejev.

Starosedeoci Krima - narod bez države

Istragu protiv osumnjičenog sovjetskog lidera i njegovog saradnika vodi tužilaštvo Autonomne Republike Krim, koje je posle ulaska poluostrva u sastav Rusije nastavilo da radi u Ukrajini i u sastavu je Glavnog tužilaštva Ukrajine, a danas je stacionirano u Kijevu. Tamo kažu da će tokom istrage biti utvrđena i imena drugih učesnika deportacije, ali oni nisu precizirali kako će sprovoditi istragu prema osumnjičenima koji već odavno nisu živi.

Podsećanja radi, u vreme Staljinove vladavine, sa Krima je 1944. godine kolektivno deportovano oko 228 hiljada ljudi, od kojih su 183 hiljade bili Tatari, zbog, kako se navodilo, saradnje sa nacistima tokom okupacije poluostrva tokom Drugog svetskog rata. U odluci Državnog komiteta odbrane SSSR-a od 11. maja 1944. godine, navodi se da se Tatari sa Krima deportuju jer su izdali domovinu, dezertirali iz sovjetske armije i prilazili Nemcima.

Svaki treći Tatarin u dobi za služenje u armiji bio je na strani Nemaca. Tatari su se posebno odlikovali zverstvima prema sovjetskim partizanima, a Nemcima su pomagali pri slanju sovjetskih građana u logore i u njihovom masovnom ubijanju. Deportovani su u Uzbekistan, Kazahstan, Tadžikistan, Marijsku autonomnu republiku, Ural i Kostromsku oblast.

Inače, Ukrajina je 1922. ušla u sastav SSSR-a mnogo manja nego što je 1991. izašla: bez Krima, Lavova, Donjecka, Luganska, Odese, Hersona i Harkova. Sve te teritorije dobila je od SSSR-a.

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track