MEĐUNARODNI DAN SEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA: Centralna državna ceremonija danas na Starom sajmištu
Foto: Vladimir Milovanović

Naklon kod spomenika žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu

MEĐUNARODNI DAN SEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA: Centralna državna ceremonija danas na Starom sajmištu

Društvo -

Povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, koji se u svetu obeležava 27. januara, danas će kod Spomenika žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu na Starom sajmištu u Beogradu biti održana centralna državna ceremonija.

Ona će početi verskim obredom koji će obaviti rabin Isak Asiel, državnu delegaciju predvodiće ministar Zoran Đorđević, a prisustvovaće preživeli Holokausta, potomci žrtava, nekadašnji zatočenici logora smrti u Drugom svetskom ratu, predstavnici Saveza jevrejskih opština Srbije, predsednik Nacionalnog saveta Romske Nacionalne manjine, ministri, predstavnici Skupštine Srbije i Grada Beograda, članovi diplomatskog kora, udruženja i građani.

Odbor za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije podseća da je Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta ustanovljen 1. novembra 2005. godine rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Opredeljujući se za 27. januar, dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi, Generalna skupština UN rukovodila se potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida, kao i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i verske mržnje zasnovanih na predrasudama.

Drugi svetski rat odneo je, pored ostalog, preko šest miliona nedužnih žrtava - pripadnika jevrejskog naroda. Aušvic, Treblinka, Mauthauzen, Dahau, Majdanek Jasenovac, Staro Sajmište, Jajinci, logor "Crveni Krst" u Nišu samo su neka od masovnih stratišta nevinih žrtava.

Potreba da se iznova podseća na strahote holokausta, kao i da se kao neistinite odbace tvrdnje koje negiraju njegov karakter i obim stradanja aktuelna je u svim demokratskim državama. Antisemitizam je u određenoj meri prisutan i u našem vremenu o čemu svedoče izolovani, ali i dalje prisutni incidenti.

Nužnost saznavanja činjenica i promišljanja strahovitih posledica holokausta doprineće da se u Srbiji, kao i u drugim demokratskim državama, masovno stradanje Jevreja u Drugom svetskom ratu i u budućnosti sagledava kao ono što po svom karakteru i obimu jeste - jedan od najvećih zločina protiv čovečnosti u istoriji.

(Kurir.rs/Tanjug/Foto: Vladimir Milovanović)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track