7 priča o neobičnim srpskim manastirima
Foto: Shutterstock

Velike svetinje

7 priča o neobičnim srpskim manastirima

Društvo -
Pojedini crkveni kompleksi nastajali su u najneverovatnijim uslovima, ali opstaju vekovima

1 HilandarNajčuveniju srpsku bogomolju i jedinu na Svetoj gori sagradili su Stefan Nemanja i njegov sin Sava 1198. godine, a konačni izgled dali su joj nešto kasnije kralj Milutin i knez LazarOsnivač vladarske loze Nemanja i najmlađi njegov sin Rastko zamonašili su se uzevši imena Simeon i Sava. Otac i sin zatražili su od cara Vizantije - i dobili - dozvolu da na Svetoj gori, na Halkidikiju, sagrade sebi manastir.Izabrali su mesto gde je neki Grk Hilandarijus, zahvalan što je preživeo brodolom, podigao crkvu, koju su gusari potom opljačkali i srušili.Milutinov podvigBogomolje koju su 1198. godine podigli Sveti Sava i Sveti Simeon više nema. Na njenim temeljima - ostaci zidova nisu bačeni, sahranjeni su kao preminuli ljudi - kralj Milutin je hiljadu trista i neke od crvene opeke i šarenog kamena sazidao je hram koji i danas postoji.Pripratu, ulazni deo, dodao joj je knez Lazar.Šta god čovek da vidi u tom dvorištu, drevni je i neprocenjivo vredan spomenik...Tako je nastao Hilandar.“Hilandar”, pisao je Aleksandar Deroko, “ima više srpskih istorijskih dokumenata nego cela Srbija ukupno. On je postao zajedno sa srednjovekovnom srpskom državom. Svi koji su vodili Srbiju, vodili su i njega, dolazili, brinuli se... Samo, dok je države nestalo u 15. veku, on ju je nadživeo za još šest vekova, kao neprekidno svedočanstvo do danas.”Autonomija Svete goreU srednjem veku, u gotovo svim manastirima na Svetoj gori - a ima ih dvadeset - monasi su bili Srbi. Danas, u Pantelejmonu Rusikonu govori se ruski, u Zografu bugarski, u Hilandaru srpski, u ostalima - grčki. Ali i ovi napred navedeni - formalno su grčki manastiri, jer je Sveta gora teritorija Grčke, a u crkvenom smislu, svi su monasi sa Svete gore podređeni Vaseljenskoj patrijaršiji u Carigradu.Ali Svetogorci uživaju autonomiju u odnosu na državu: zna se linija, označena je i zidom i grčkom zastavom, odakle počinje monaška država. Grčka policija stara se o sprovođenju zabrane ženama da kroče na poluostrvo, kao što kontroliše i da li muškarci koji dolaze na pokloništvo imaju uredne dozvole monaške administracije.Ceo život hilandarskih monaha u vezi je s molitvom. Kad nije zajednička na svakoj od pet dnevnih službi, monah se moli sam: “Gospode Isuse Hriste, Sine Božji, pomiluj me grešnog!” U dane praznika i svečane dane, koji se slave celonoćnim bdenjem, po petnaest sati u jednom danu posvećuje se neprekidnoj molitvi. Godišnje bude i po pedeset bdenja. A kad se ne mole, monasi rade u manastiru, jer manastir zavisi koliko od njihovih molitvi toliko i od monaškog rada.Požar i obnovaU riznicama manastira čuvaju se krstovi s dijamantima, zlatni pehari i crkvene sasude. Neprocenjiva su dva krsta načinjena od ostataka onog na kojem je bio raspet Hrist, pa delovi trnovog venca sa njegove glave i kap krvi zatvorena u krstu od kristala...U riznici su rukopisne povelje srednjovekovnih vladara i stare knjige, od kojih je svakako najvredniji Karejski tipik, koji je lično ispisao Sveti Sava!Tu su i ikone: najstarija iz 1200. godine Bogorodica Odigitrija; čudotvorna Bogordica Trojeručica, pa vezena zavesa za ikonostas despotice Jelene, u monaštvu Jefimije, ratni barjak cara Dušana...Veliki požar 2004. godine zahvatio je manastir i zapretio da sve ovo uništi. Radovi na obnovi počeli su 2006. godine, posle dve godine raščišćavanja zgarišta i izrade projekta.U pripremne radove i rekonstrukciju slavnog manastira uloženo je više od 12,5 miliona evra - osam miliona je dala Vlada Srbije, dva miliona SPC, a ostalo su donacije građana Srbije, Rusije i Grčke i dijaspore.

2 Dečani

Izgradnju manastira započeo je kralj Stefan Dečanski 1327, a završio je njegov sin Dušan 1335. Glavni majstor bio je fra Vita iz KotoraAnonimni putopisac iz 15. veka ostavio je zapis da crkva manastira Dečani “svaku misao prevazilazi lepotom, mramorjem i veličinom, za šta nije dovoljna godina da se ispriča, a izgled crkve vid i oči koje gledaju umara...”Najveći spomenikIzgradnja ovog hrama, posvećenog Hristu Svedržitelju, počela je 1327. godine na mestu koje je lično izabrao kralj Stefan Dečanski i gde je svojeručno položio ugaoni kamen. Glavni majstor bio je fra Vita iz Kotora, inače katolički monah, a radove je nadgledao arhiepiskop Danilo Drugi, skupivši “veliko mnoštvo umetničkih i veštih majstora”. Posle smrti kralja Stefana zidanje je nastavio njegov sin Dušan, koji je gradnju Dečana okončao 1335. godine.Zbog proporcija crkve, potpuno neuobičajenih za ono vreme - dug je 36, a visok 30 metara - manastir je nazvan Visoki Dečani. Skladni i plemenito jednostavni, Dečani predstavljaju najveći srpski srednjovekovni spomenik.Manastirski kompleks nastao je tako što je kružni prostor oko crkve u centru opasan ogradnim zidom, na koji su nalegle ostale zgrade: ulazna kula, trpezarija, vinarija i konak - monaške kelije “bile su priljubljene uz zid kao gnezda ptica...”Iako su do današnjeg dana, osim crkve, sačuvani samo trpezarija i deo kule nad ulazom, prvobitni izgled prostora je sačuvan kroz vekove - nije narušen novim građevinama, što predstavlja veliku retkost.Slikanje dečanskog hrama trajalo je od završetka gradnje 1335. pa sve do 1350. godine i na tome je radilo nekoliko grupa najboljih slikara Dušanovog carstva. Dečanski živopis najveća je očuvana galerija srpskog srednjovekovnog slikarstva. Sastoji se od više hiljada likova grupisanih u preko hiljadu kompozicija. Običaji onog doba, naime, nalagali su da živopis jedne crkve bude “celokupna Biblija u slikama”...U časopisu Sputnjik, listu ruske emigracije u Francuskoj 1967. godine, objavljen je tekst o fresci Raspeća Hristovog iz Dečana iz 1350. godine i prvi put je lansirana neobična teorija. U samom vrhu freske, naime, nalaze se dva čudna objekta u kojima su ljudske figure. Mnogi su u njima videli predstave svemirskih brodova sa kosmonautima, koji su, navodno, posetili Zemlju. S vremena na vreme, ta se teorija aktuelizuje, iako su stručnjaci jasni da je reč o tadašnjem uobičajenom predstavljanju Sunca i Meseca. Unesko je manastir Dečane proglasio za mesto svetske kulturne baštine 2004, navodeći da su njegove freske jedno od najvrednijih primera u vizantijskom slikarstvu i dragocen zapis o životu u 14. veku.U crkvi je sačuvan stari ikonostas iz sredine 14. veka. Među ikonama su umetnički najvrednije Presveta Bogomajka i Sveti Jovan. U crkvi se nalazi i kameni presto cara Dušana.Najžešći napadi AlbanacaSvakog četvrtka uveče monasi služe molebni kanon Svetom Stefanu Dečanskom i tada se redovno otvara kivot sa moštima. Tada dolaze i Srbi sa celog Kosova i stranci koji rade u međunarodnim organizacijama na Kosovu. Inače, mošti Svetog Stefana presvučene su poslednji put 1964. godine u prisustvu tadašnjeg episkopa potonjeg patrijarha Pavla koji je lično sašio odeću u kojoj se i danas nalaze.Srbi na Kosovu kažu: “Dok zvoni u Dečanima, mi smo svoji na svome!” Valjda zato, Dečani su od svih svetinja na Kosovu izloženi najžešćim napadima albanskih nacionalista.

VANZEMALJCI NA FRESKAMAU časopisu Sputnjik 1967. objavljen je tekst o fresci Raspeća Hristovog iz Dečana iz 1350. i lansirana je teorija da su dva čudna objekta u kojima su ljudske figure, u samom vrhu freske, zapravo svemirski brodovi s kosmonautima

3 Bođani Manastir u Bačkoj jedan je od retkih čiji ktitor nije bio krunisana glava, već putnik namernik koji je na tom mestu izgubio vid Turci rušili hram Lekovitost izvora

MODERNO SLIKARSTVO Hristofor Žefarović je u vizantijski stil uveo elemente iz evropskog slikarstva, pa stručnjaci kažu da je “crkva u Bođanima jedno od mesta gde se rodilo naše moderno slikarstvo”. On se pri izvođenju živopisa u Bođanima odlučio za rad uljanim bojama na osušenom zidu umesto da slika na vlažnom malteru

4 Bukovo

Niko ne zna kad je sagrađen manastir kod Negotina. Jedni tvrde da je to delo kralja Milutina, drugi da je ktitor Sveti Nikodim Tismanski, a treći da je sve izveo nepoznati darodavac Lekoviti izvor Krojačka radionica

CRNA TAMJANIKADanas je Bukovo ponosni vlasnik velikih vinograda koje su monasi sami zasadili. Specijalna sorta grožđa po kojoj je manastir danas poznat je “crna tamjanika”. Ona spada u specifične muskatne sorte i veoma je retka u svetu - uzgaja se još samo u Italiji i Portugalu.

5 Moravska Sveta gora

Na obali Velike Morave ili u njenoj blizini nalazi se sedam srednjovekovnih manastira, i to na potezu od 18 kilometara Dolazak čamcem Obnova

POSVEĆENI APOSTOLIMAVeruje se da je u davno doba bilo više manastira u Moravskoj Svetoj gori i da je svakom Hristovom apostolu bio posvećen po jedan. Tome u prilog idu i nazivi dva sačuvana - Tomić i Jaković, posvećeni apostolima Tomi i Jakovu.

6 Novi Stjenik Monahinje iz Stjenika kod Čačka 2003. su se priključile zilotima, pa su izbačene odatle, a novi dom našle su u Kučajskim planinama, gde su podigle svoj manastir Raskol zbog pape Teški uslovi

ZILOTSKI POKRETTakozvana Srpska istinita pravoslavna crkva deo je zilotskog pokreta, čiji je simbol svetogorski manastir Esfigem, čija pak crna zastava s natpisom “Pravoslavlje ili smrt” predstavlja znak potpunog nemirenja s ekumenizmom i približavanjem Katoličke crkve i Pravoslavne crkve

7 Gornjak

Manastir je sagrađen 1378, kad je knez Lazar zavladao istočnom Srbijom. Predat je na upravu Grigoriju Sinaitu Ćutljivom Barjak cara Dušana Tišina reke

ČOVEK UMESTO JAGNJETAU svetskoj istoriji umetnosti manastir Gornjak obezbedio je svoje mesto jedinstvenom freskom Isusa Hrista, koji kao dobar pastir oko vrata, umesto uobičajenog jagnjeta, nosi - čoveka!

Sledeće subote: 7 ličnosti o kojima se ne uči u istoriji

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track