SKUP U SANU POVODOM 75 GODINA JASENOVCA: Zlo treba prepoznati u začetku
Foto: Nebojša Mandić

Opaka mržnja vodi u zločine

SKUP U SANU POVODOM 75 GODINA JASENOVCA: Zlo treba prepoznati u začetku

Društvo -

Ne određuje strahotnost Jasenovca broj ubijenih, a ogroman je, nego namera sa kojom je to rađeno, istakao je predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Vladimir Kostić, prema čijim rečim žrtve - Srbi, Jevreji i Romi - večni krivci svakom zlu - zahtevaju sećanje i poštovanje

BEOGRAD, 26. april 2016. (FoNet) - Dužni smo da svuda i na svakom mestu prepoznamo zlo u začetku, dok još nije kasno, a od zločina su još strašnija pseudoobjašnjenja koja zlo opravdavaju, rekao je danas predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti(SANU) Vladimir Kostić, otvarajući naučni skup povodom 75 godina od osnivanja ustaškog logora Jasenovac.

Ne određuje strahotnost Jasenovca broj ubijenih, a ogroman je, nego namera sa kojom je to rađeno, istakao je Kostić, prema čijim rečim žrtve - Srbi, Jevreji i Romi - "večni krivci svakom zlu" - zahtevaju sećanje i poštovanje. Kostić je rekao da "izvođači zločina, sa svim prezirom koji zaslužuju svuda i na svakom mestu, ni u Jasenovcu nisu bili najstrašniji".

Najstrašnija je politička misao koja hrani izopačenost zločinaca, naum koji je u osnovi realizacije takvih stratišta, ta pseudoideologija, pseudoobjašnjenje satiranja koja opijene krvlju opravdava i otkupljuje im grehove, rekao je Kostić. Mi danas ovde ne upiremo ni u jedan narod, ni u jednu veroispovest, bilo bi to neoprostivo i nedostojno pojedinostavljivanje i primitivizam, nedostojno ovog mesta, rekao je Kostić. Samo se, dodao je, određujemo prema zločinu koji se dogodio, prepoznajemo ga i pamtimo sa uvek prisutnom i često izneverenom i neuspešnom idejom da se ne ponovi.

Nadam se da ćemo kao celina ostati na tragu mitske rečenice Marka Miljanova, jer ni danas nemam šta bolje da ponudim, da je junaštvo braniti sebe od zla u drugima, a čojstvo braniti druge od zla u sebi, rekao je Kostić.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

Akademik Vasilije Đ. Krestić je rekao da mnoga dešavanja u današnjoj Hrvatskoj pokazuju da opaka netrpeljivost i vekovima usađivana mržnja prema Srbima nije nestala, ne jenjava i učestalo se ispoljava na najrazličitije načine. Uzroke genocida počinjenog nad našim narodom mi nikad ne smemo da zaboravimo i nemamo pravo da se uljuljkujemo u osećanje da se to ne može ponoviti, rekao je Krestić u izlaganju naslovljenom sa "O genocidnosti hrvatske politike".

On je ocenio da su ideje o genocidom uništavanju Srba i stvaranju velike, etnički i rimokatlički čiste Hrvatske, nadživljavale sve državne okvire, političke i društvene sisteme. Krestić kaže da su se one kao crvena nit provlačile od Ante Starčevića, Eugena Kvaternika, Josipa Franka, Franje Supila, Stjepana Radića, Ante Pavelića, pa sve do Franje Tuđmana.

Prema njegovim rečima, hrvatska strana nema dokaza da Srbi žele da počine genocid nad Hrvatima i zato "uzaludno i drsko, ali uporno" pokušavaju da inkriminišu Načertanije Ilije Garašanina i Memorandum SANU. Naučnom skupu u SANU prisustvovao je ministar informisanja i kulture Ivan Tasovac, predstavnici jevrejske i romske zajednice kao i Srpske pravoslavne crkve.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track