7 VELIKIH LJUBAVI: Koga su voleli Njegoš, Laza Kostić, Vojislav Ilić, Tito...

Ludo su bili zaljubljeni

7 VELIKIH LJUBAVI: Koga su voleli Njegoš, Laza Kostić, Vojislav Ilić, Tito...

Pop kultura -

Beograd i Srbija voleli su da bruje o pojedinim vezama i da se zbog njih sablažnjavaju

1 Dušica Pavlović i Katarina: Smrt pesnikaDamjan Pavlović bacio je oko na rođaku kneza Mihaila, zbog čega ga je Milivoje Blaznavac izvređao i izbacio na ulicu, pa se on od sramote ubio udarivši dvaput glavom u otvoreni šestarKatarina Konstantinović rođena je 1848. kao ćerka Aleksandra Konstantinovića i Anke Obrenović, bratanice Miloša Obrenovića, srpskog kneza i rodonačelnika dinastije Obrenovića. Rano je ostala bez oca.Ljubavni četvorougaoKad se knez Mihailo Obrenović 1860. vratio na presto, povremeno je pozivao svoju sestru od strica Anku da s ćerkom Katarinom živi na dvoru kod njega. Knez je bio u nesrećnom braku s mađarskom kneginjom Julijom Hunjadi, koja ga je otvoreno varala, pa je sredinom šezdesetih godina 19. veka bio pred razvodom. U isto vreme, zaljubio se u Katarinu i, bez obzira na rodbinske veze, svojoj okolini saopštio je nameru da se njome oženi. Taj brak podržavala je i ambiciozna Katarinina majka Anka. Prema nekim svedočenjima, ona je primoravala svoju ćerku - često i šamarima - da odgovara na ljubavna pisma 25 godina starijeg kneza.Naklonost prema mladoj i lepoj Katarini osećao je i Milivoje Blaznavac, Mihailov ministar vojni. On je od nje bio stariji 24 godine, ali se držao po strani jer je znao za kneževe namere da se razvede od Julije i oženi Katarinom. Ni Blaznavcu, koji je za sebe tvrdio da je vanbračni sin Miloša Obrenovića, nisu smetale rodbinske veze s Katarinom...U taj trougao 1865. ulazi Damjan Pavlović, koji je od Katarine stariji osam godina. Rođen je u Novom Sadu 1840, a posle očeve smrti 1849. s majkom prelazi u Beograd. Zahvaljujući stipendiji Matice srpske, studirao je tehničke nauke u Beču i Pragu, a po sticanju diplome, vratio se u Beograd, gde se zapošljava u Ministarstvu građevine kao crtač i inženjer. Vrlo brzo se pročuo i kao pesnik, sledbenik Jovana Jovanovića Zmaja, i pozorišni i književni kritičar.Pošto je uz to odlično znao nemački i engleski jezik, Anka ga je 1865. uzela za učitelja svojoj sedamnaestogodišnjoj ćerki Katarini. Mladi pesnik, neugledne spoljašnosti, ali plemenitog duha - drugovi su ga zvali Dušica - zaljubio se odmah u svoju učenicu.U martu 1866. Damjan Pavlović izjavio je ljubav Katarini, ali je, po nesreći, to saznao Milivoje Blaznavac. Grubi oficir, i još ljubomoran, uz psovke i uvrede doslovce je izbacio pesnika iz dvora na ulicu. Duboko povređen poniženjem i posebno time što je njegova ljubav bila svedok, nežni pesnik te noći spakovao je u koverat pesmu „Srce, dušo!“ i poslao je časopisu „Vila“, a onda izvršio samoubistvo udarivši dvaput glavom o otvoreni šestar na svom radnom stolu!Pogrebnu povorku činili su mnogi prijatelji i književni poštovaoci, ali na njenom čelu nije bilo sveštenika. Crkva je odbila da ga opoje jer je počinio samoubistvo.Udaja za BlaznavcaKatarina Konstantinović nije imala sreće u ljubavi. Verila se s knezom Mihailom 1868, ali je on samo nekoliko dana kasnije ubijen u atentatu u Košutnjaku. U politički nestabilnoj situaciji zbog atentata najprisebniji je bio Milivoje Blaznavac, koji je Obrenovićima sačuvao presto i za kralja doveo maloletnog Milana, kome se nametnuo za namesnika, i tako postao najmoćniji čovek u Srbiji. Odmah se oženio Katarinom, ali je ona posle pet godina ostala udovica. Preudala se za svog rođaka (majčin brat od ujaka) i s njim dobila sina.U srednjim godinama zaljubila se u druga svog sina i zbog njega ostavila porodicu. Živela je sa svojim osamnaest godina mlađim ljubavnikom, a kralj Milan hteo je da je zbog toga smesti u ludnicu. Umrla je 1910. godine.

2 Njegoš i Milica: Neuzvraćena ljubav

Petar II Petrović bio je zaljubljen u Milicu Stojadinović Srpkinju, ali mu ona nije uzvratila, već je patila za njegovim prijateljem Ljubomirom NenadovićemMilica Stojadinović Srpkinja, koju su savremenici nazivali „vrdničkom vilom“, jedna je od prvih naših pesnikinja. Rođena je u porodici seoskog popa u Bukovcu na Fruškoj gori, najverovatnije 1830.Ratni dopisnikU vreme turskog bombardovanja 1862. dolazila je u Beograd i odatle slala izveštaje Peštanskom dnevniku kao prva žena ratni dopisnik među Srbima. Objavila je tri zbirke rodoljubivih pesama, a njen rad nailazio je na lep odziv u javnosti. Prilikom poseta Beogradu knez Mihailo i kneginja Julija pozivali su je u dvor. Ivan Mažuranić, proslavljeni autor „Smrti Smail-age Čengića“, dolazio je da je vidi. Milica Stojadinović u dva navrata boravila je u Beču kod Vuka Karadžića. Četrdeset godina stariji Vuk brinuo se za nju: da joj nađe posao, obezbedi bratu stipendiju, provodadžisao joj, putovao s njom, a ona mu je bila saradnik, brinula se o njegovoj biblioteci, ali i o njegovoj zimnici. Ima naznaka da je otac srpske pismenosti čak bio zaljubljen u nju.Vladika Njegoš je, inače - uprkos monaškom zavetu - bio zaljubljive prirode. O tome postoje i pisani tragovi... U Perastu je, recimo, u susedstvu, gde se već rukopoloženi vladika odmarao, živela jedna „žena mlada, ali soko sivi“. Njegoš je pričao da ga je privuklo to što nije bila „plašljiva jarebica“ kao tadašnje crnogorske devojke, i da su neka „strecanja rajska“ ovladala Njegoševom dušom i telom kad ju je video. Njoj je zaljubljeni vladika napisao „Noć skuplja vijeka“, svoju jedinu ljubavnu, gotovo erotsku pesmu. Po povratku iz Perasta na Cetinje, Njegoš je ove svoje stihove čitao prijateljima, ali je odbio njihov oduševljeni predlog da je štampa: „Kako bi izgledalo: vladika, pa da piše pjesmu o ljubavi? Ne dam!“TrougaoCrnogorski vladika visoko je cenio pesme i rodoljublje trinaest godina mlađe Milice Stojadinović Srpkinje, a bila mu je draga i kao žena. Ali tron crkvenog i državnog poglavara Crne Gore bio je njegov usud. Ako je ljubavne stihove i mogao sebi da dozvoli, suprugu nije. Zato mu se jednom, kad je u razgovoru pomenuta Milica Stojadinović Srpkinja, otelo: „Ja pojeta, ona pojeta, da nijesam kaluđer, eto kneginje Crnoj Gori!“Najbolji opis Njegoša kao čoveka, njegove boli i nedoumice, dao je u svojim „Pismima iz Italije“ Ljubomir Nenadović, kojeg je za vladiku vezivalo i lično prijateljstvo. A slučaj je udesio da se Milica Stojadinović zaljubi baš u njega!Ljubomir Nenadović, rođen 1926. godine, sin je čuvenog ustaničkog vojvode i prvog diplomate Karađorđevog, prote Mateje Nenadovića. Zahvaljujući bogatstvu porodice, bio je među prvim Srbima koji su se školovali u inostranstvu. U vreme školskih raspusta putovao je po evropskim zemljama i o tome ostavio putopise. U Italiji je sreo Njegoša i celu svoju knjigu, umesto Italiji, posvetio njemu...U svom dnevniku Milica je ostavila niz zapisa o ludoj ljubavi prema Nenadoviću. Svoja osećanja čak je poverila jednoj ženi iz visokog beogradskog društva, koja je na sebe preuzela obavezu da to prenese putopiscu. Ali Nenadović, koji je visoko cenio njene pesme, odbio je da joj uzvrati osećanja. Nikada se nije oženio, niti se Milica udavala. Potpuno zaboravljena i u krajnjoj bedi umrla je u Beogradu 1878. Petar Petrović Njegoš živeo je do 1851, a Ljubomir Nenadović do 1895.

KALUĐER I POETAKad je Petru II Petroviću Njegošu jednom u razgovoru pomenuta Milica Stojadinović Srpkinja, otelo mu se: „Ja pojeta, ona pojeta, da nijesam kaluđer, eto kneginje Crnoj Gori!“

3 Laza Kostić i Lenka: Tragedija Pesnik je bio stariji od ćerke svog prijatelja 29 godina, pa uprkos ljubavi nije hteo da se oženi njom Vrline i mane Ženidba i smrt

HOĆU SAMO NJEGALenka se poverava dnevniku: „Ne znam šta je s njim. Javio se, ali kako! Nudi mi udaju za nekog gospodina iz Amerike našeg porekla, slavnog pronalazača, mislim da se zove Nikola, prezime mu je čudno. Kako ne razume da ja hoću samo njega! Neću ni lepog, ni mladog, ni visokog... Ovo više ne mogu da izdržim!“

4 Vojislav Ilić i Mileva: Greh sa svastikom

Pesnik je bio oženjen Tijanom, ćerkom Đure Jakšića, a kad je umrla, upustio se u vezu s njenom sestrom, što je naišlo na zgražavanje Pesnički klub Pretnje čekićem

LAKOMISLENABranislav Nušić je zapisao da je Mileva Jakšić bila „devojče žarkih očiju, tople krvi, bujno i lakomisleno“. Prema opštem sudu književnih kritičara, nijedna druga žena nije Vojislava nadahnula na tako snažno i plodno pisanje.

5 Bogdan Popović i Draga: Pismo u buketu

Čuveni kritičar bio je blizak s budućom kraljicom, ali njen otac ju je udao za starijeg inženjera. Na dan svadbe poslao joj je poruku: „Zar je ovako moralo biti?“ Novinarka Duge šetnje

BEZ PREDAJEU maju 1944. našao se Tito u Drvaru, na koji su Nemci izvršili desant. Davorjanka je tada nagovorila Tita da se preda Nemcima kako bi sačuvao glavu, ali je pred njega s revolverom stao Sreten Žujović i naterao ga da odustane preteći mu ubistvom.

6 Tito i Davorjanka: Ljubav u ratu Josip Broz se u vreme borbi zaljubio u devojku Jova Kapičića. Posle smrti naredio je da je sahrane u krugu Belog dvora da mu bude što bliže Kurir i veza Pred predajom

7 Anica Savić i Hasan Rebac: U smrt

Kad joj je suprug umro, Anica nije mogla da živi bez njega, pa je već iste noći pokušala da se ubije, ali to joj je uspelo tek iz četvrtog pokušaja Osporavanje Samoubistva

OSVETA CRNJANSKOGMiloš Crnjanski joj se udvarao, posvetio joj pesmu, a kad ga je Anica Savić odbila, on joj je to zapamtio. Kad je rukopis svoje zbirke pesama predala izdavaču, Crnjanski mu piše da je „zbirka slaba i da je nema smisla izdavati“, ali da taj sud „ostane među njima“.

Sledeće subote: 7 rok pesama koje su obeležile odrastanje u Jugoslaviji

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track