PLANIRAN ATENTAT NA IVANKU TRAMP! Američki list otkriva jezive detalje! Objavljene fotografije glavnog osumnjičenog (FOTO)
Dodajte Kurir u vaš Google izborPrva ćerka Donalda Trampa - Ivanka Tramp navodno je bila meta plana za atentat od strane teroriste, obučenog od strane IRGC (Islamske revolucionarne garde), u, kako se tvrdi, "izopačenom planu osvete" zbog toga što je predsednik SAD ubio generala Kasema Sulejmanija, saznaje NYP.
Nedavno uhapšeni Mohamad Bakr Sad Davud al-Sadi (32) navodno je dao "obećanje" da će ubiti Ivanku i navodno je posedovao plan njene kuće na Floridi, tvrde izvori.
Irački državljanin je, kako se navodi, ciljao porodicu predsednika Donalda Trampa u odgovoru na ubistvo iranskog vojnog komandanta Kasema Sulejmanija u američkom udaru dronom u Bagdadu pre šest godina (3. januar 2020. godine).
- Nakon što je Kasem ubijen, on je govorio ljudima: "Moramo ubiti Ivanku da spalimo kuću Trampovih kao što je on spalio našu kuću" - rekao je Entifadh Kanbar, bivši zamenik vojnog atašea u iračkoj ambasadi u Vašingtonu, za NYP..
- Čuli smo da je imao plan Ivankine kuće na Floridi - dodao je Kanbar. Drugi izvor je takođe potvrdio navodni plan za ubistvo Ivanke.
Al-Sadi je, kako se tvrdi, objavio mapu područja na Floridi gde Ivanka i njen suprug Džared Kušnerimaju kuću vrednu 24 miliona dolara na X-u, uz uznemirujuću poruku na arapskom koja se prevodi kao: "Kažem Amerikancima da pogledaju ovu sliku i znaju da ih neće zaštititi ni palate ni Tajna služba. Trenutno smo u fazi nadzora i analize. Rekao sam vam, naša osveta je samo pitanje vremena."
Al-Sadi se navodno smatra visokorangiranom figurom u iračko-iranskim mrežama i uhapšen je u Turskoj 15. maja, nakon čega je izručen SAD, gde je optužen za 18 napada i pokušaja napada širom Evrope i Sjedinjenih Država, prema američkom Ministarstvu pravde.
Navodi se da je odgovoran za napade na američke i jevrejske mete, uključujući paljenje filijale banke Njujork Melon u Amsterdamu u martu, napad nožem na dve jevrejske žrtve u Londonu u aprilu i pucnjavu na zgradu američkog konzulata u Torontu, takođe u martu, prema Ministarstvu pravde.
Takođe se navodi da je "planirao, koordinisao" i preuzeo odgovornost za napade na jevrejske ciljeve, uključujući bombaški napad na sinagogu u Liježu u Belgiji, kao i paljenje sinagoge u Roterdamu u martu, prema federalnim vlastima, uz druge sprečene napade u SAD u vezi sa aktuelnim sukobima na Bliskom istoku.
Ivanka (44) je prešla u ortodoksni judaizam 2009. godine, pre braka sa magnatom nekretnina Džaredom Kušnerom. Bela kuća nije odgovorila na zahtev NYP za komentar u vezi sa navodnim planom atentata.
Al-Sadi se navodno povezuje sa grupom Kataib Hezbolah i IRGC (Islamska revolucionarna garda).
- Njegov odnos sa Sulejmanijem je očigledno bio veliki adut za iračke milicije sa kojima je sarađivao - rekla je Elizabet Tsurkov, viša saradnica u "Njulajns institutu" u Vašingtonu, koja je 2023. bila kidnapovana u Bagdadu i držana kao taoc 903 dana pre oslobađanja u septembru 2025. Ona je rekla da ne zna da li je Al-Sadi bio jedan od njenih otmičara jer su bili maskirani.
Tsurkova je za NYP navela da je Al-Sadi održavao blizak odnos sa naslednikom Sulejmanija, brigadnim generalom Esmailom Kanijem, koji mu je, kako se tvrdi, obezbeđivao resurse za mreže.
Advokat Al-Sadija nije odgovorio na zahtev NYP za komentar.
Prema kanbaru, Al-Sadi je bio blizak Sulejmaniju, general-majoru IRGC-a i vođi elitne jedinice Snaga Kuds, i gledao ga je kao očinsku figuru nakon smrti sopstvenog oca, iranskog brigadnog generala Ahmada Kazemija, 2006. godine.
Al-Sadi je odrastao u Bagdadu, uglavnom ga je podizala majka Iračanka, ali je poslat u Teheran na obuku u okviru IRGC-a, rekao je Kanbar, koji je sada predsednik "Fjučer foundejšn", organizacije koja radi na jačanju veza između SAD i iračkih Kurda.
Kasnije je osnovao turističku agenciju specijalizovanu za verska putovanja, što mu je, kako se tvrdi, omogućilo putovanja i kontakte sa "terorističkim ćelijama", rekao je Kanbar za NYP.
Kada je uhapšen u Turskoj prošle nedelje, Al-Sadi je imao i irački službeni pasoš, specijalni dokument koji se izdaje državnim službenicima i može se dobiti samo uz odobrenje premijera Iraka, rekao je Kanbar.
Pasoš mu je, kako se navodi, omogućavao slobodno kretanje, minimalne ili nikakve kontrole na aerodromima u Iraku i pristup VIP salonima.
Iako bi u drugim zemljama i dalje prolazio kontrole, Al-Sadi je, kako se tvrdi, mogao lako da dobija vize za države u kojima je navodno planirao napade, rekao je on. Al-Sadi je, prema navodima, bio u tranzitu ka Rusiji kada je uhapšen.
Al-Sadi je bio veoma aktivan na društvenim mrežama. Objave ga prikazuju pored turističkih lokacija uključujući Ajfelovu kulu u Parizu i kule Petronas u Kuala Lumpuru, kao i u kajaku i ispred projektila sa rukom na grudima.
Savezna optužnica protiv njega takođe uključuje fotografije na kojima se, kako se tvrdi, vidi kako se konsultuje sa Sulejmanijem u vojnom objektu, pregledajući mape i opremu, koje je navodno objavljivao na Snepčetu.
U avgustu 2020, sedam meseci nakon što je Sulejmani ubijen, Al-Sadi je na X-u objavio sliku Sulejmanija i još jednog vojnog lidera ubijenog u istom udaru, uz natpis: "Napustiću društvene mreže i isključiti telefone dok američki neprijatelj ne bude poražen, pobeda ili mučeništvo", piše u sudskim dokumentima.
Međutim, ta pauza na društvenim mrežama nije dugo trajala. U postu iz 2025. godine, koji je opisao kao svoj "poslednji tvit", Al-Sadi je nazvao Sulejmanija i druge iranske komandante ubijene u američkim napadima "mučenicima" ("šehidima").
- Obraćam vam se u velikom šoku i slabosti, osećaju koji nikada u životu nisam doživeo osim jednom, pri mučeništvu Kasema Sulejmanija - napisao je, prema sudskim dokumentima.
Al-Sadi je navodno slao i poruke i pretnje preko Snepčeta, uključujući fotografije pištolja sa prigušivačem, prema porukama koje je video NYP.
Osumnjičeni, koji navodno ima veze i sa libanskom paravojnom grupom Hezbolah, trenutno se nalazi u samici u pritvorskom centru Metropolitan Detention Center u Bruklinu, gde su smešteni i drugi visokoprofilni zatvorenici poput osumnjičenog za ubistvo izvršnog direktora "Junajted heltkera" Brajana Tompsona - Luiđi Manđione i bivši venecuelanski predsednik Nikolas Maduro.
(Kurir.rs/The New York Post/Preneo: V.M.)