SREDSTVA PORESKIH OBVEZNIKA FINANSIRALA VELIKI BROJ BIOLOŠKIH LABORATORIJA ŠIROM SVETA Gosti Puls Srbije vikend o slučaju hantavirusa među ukrajinskim vojnicima
Dodajte Kurir u vaš Google izborVest da su među ukrajinskim vojnicima registrovani slučajevi hantavirusa ponovo je otvorila jednu od najmračnijih tema savremenog sveta - strah od biološkog rata.
O ovoj temi su u emisiji "Puls Srbije vikend" kod voditeljke Krune Une Mitrović govorili: prof. dr Rade Biočanin, pukovnik u penziji, Milan Vilić, stručnjak za geopolitičke odnose, Svetislav Lutovac, specijalista za bezbednost i terorizam i nekadašnji potpukovnik KOS-a, Ljuban Karan.
- S obzirom na ove nove okolnosti kojima smo svedoci, smatram da tu ima i jednih i drugih elemenata. Postoje navodi o laboratorijama koje su pripremale biološke agense, a i Tulsi Gabard, bivša direktorka Nacionalne obaveštajne službe SAD-a, je u više navrata u intervjuima iznosila tvrdnje da su sredstva američkih poreskih obveznika finansirala veliki broj bioloških laboratorija širom sveta, posebno u slabije razvijenim zemljama, gde su troškovi eksperimenata niži - kaže Lutovac.
Tvrdnje o laboratorijama i različite reakcije javnosti
Kako navodi, i na teritoriji Ukrajine bilo je više desetina takvih laboratorija.
- Na početku specijalne vojne operacije Ruske Federacije u Ukrajini su navodno pronađeni određeni uzorci i dokazi koji su prezentovani Ujedinjenim nacijama. Međutim, ističem da je globalno javno mnjenje na te tvrdnje ostalo uglavnom bez reakcije. Na kraju, moram reći da kada ljudi u mom okruženju govore o "teorijama zavere", često imam utisak da se te teme olako odbacuju, bez dubljeg sagledavanja, bilo zbog neinformisanosti ili površnog pristupa.
Karan ukazuje da biološki sukobi, iako se retko vode kao samostalni, nose visok rizik jer se efekti ne mogu ograničiti i mogu pogoditi i onu stranu koja ih primenjuje, čak i nakon postizanja vojnih ciljeva.
- To je problem kod biološkog rata. Biološki rat kao takav nikada nije vođen u svetu kao isključivo biološki rat, ali je uvek bilo pokušaja u okviru drugih vrsta ratovanja, posebno konvencionalnog. Kada govorim o ovom što se vezuje za Rusiju, prešao bih odmah na suštinu. Suština je u tome da kod biološkog ratovanja zaraza ne bira i može da se prenese i na onoga ko primenjuje takve agense, čak i ako osvoji određenu teritoriju, jer i dalje ostaje ugrožen.
- Ono što se, međutim, pominje kao posebno opasno jeste ideja etničkog biološkog rata, odnosno pokušaji da se razviju agensi koji bi delovali selektivno na određene populacije na osnovu genetskih karakteristika. Oko toga postoje dve strane - jedni smatraju da je to nemoguće i da je reč o teoriji zavere, dok drugi stručnjaci tvrde da je takvo nešto, makar u teorijskom smislu, moguće. Ja se pitam šta je sve u istoriji nauke nekada smatrano nemogućim, pa se kasnije pokazalo kao ostvarivo - kaže Karan.
Propaganda, zaraze i globalni kontekst bezbednosti
Vilić ocenjuje da se u okviru šireg psihološko-propagandnog sukoba plasiraju i informacije o zaraznim bolestima, uz objašnjenje da se hantavirus, prema medicinskim navodima, ne prenosi direktno među ljudima već isključivo u specifičnim uslovima kontaminiranog okruženja.
- Od Zapada se, prema mom mišljenju, može očekivati različite vrste poteza, ograničene njihovim interesima, dok je u isto vreme prisutan intenzivan psihološko-propagandni rat na svim stranama. U tom kontekstu se plasiraju i priče o zaraznim bolestima. Hantavirus se ne prenosi direktno sa čoveka na čoveka, već dolazi iz kontakta sa kontaminiranim materijalom, najčešće izlučevinama glodara, i infekcija nastaje udisanjem takvih čestica u zagađenom prostoru. U tom smislu, zaraza nije lako prenosiva, osim u slučaju boravka u kontaminiranom okruženju - kaže Vilić.
- Što se same bolesti tiče, postoje tvrdnje da su vršene određene modifikacije u načinu njenog širenja, ali paralelno se podseća i na period nakon korone, kada se, kako ja to vidim, cela priča završila u trenutku kada je Rusija započela svoje vojne operacije. Sa ove tačke gledišta, postavlja se pitanje da li je koronavirus bio priprema i u kom smislu - istakao je.
Biološko oružje kroz istoriju i savremene bezbednosne izazove
Biočanin navodi da se radi o staroj vrsti oružja sa istorijskom primenom različitih agenasa i ocenjuje da, prema njegovom mišljenju, i danas postoji mogućnost njegove upotrebe u savremenim uslovima.
- Ja sam pukovnik atomskog, biološkog i hemijskog odbora i to je moj profesionalni domen, iza sebe imam mnogo radova na ovu temu, tako da tu zapravo nema mnogo novog. Biološko oružje je, istorijski gledano, starije od konvencionalnog i nuklearno-hemijskog, a kroz istoriju su korišćeni različiti biološki agensi. I danas, prema mom mišljenju, i dalje postoji mogućnost njegove upotrebe.
- Ja često naglašavam da se biološko oružje sastoji iz više delova: prvo je biološki agens kao aktivno punjenje, drugo je sredstvo njegove primene, koje može biti različito - od aerosolnog raspršivanja do drugih načina, i treće su uređaji koji omogućavaju takvo raspršivanje. Kada govorimo o aerosolima, oni mogu biti vrlo sitnih čestica, što omogućava širenje na velikim udaljenostima, uključujući i različite transportne sisteme - za emisiju "Puls Srbije vikend", objasnio je Biočanin.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs