Ovaj tinejdžer je u jeku Hladnog rata probio "Gvozdenu zavesu", ponizio sovjetsku armiju i doveo do smene 300 ruskih generala
Dodajte Kurir u vaš Google izborNa današnji dan navršava se tačno 39 godina od jednog od najneverovatnijih događaja iz perioda Hladnog rata – sletanja devetnaestogodišnjeg Nemca Matijasa Rusta na Crveni trg u Moskvi. Taj 28. maj 1987. godine bio je Dan pograničnih jedinica Sovjetskog Saveza, a sunčan prolećni dan izmamio je hiljade Moskovljana na ulice. Proslava je bila na vrhuncu kada se oko 18:50 časova nebom iznad samog srca supersile začuo zvuk motora. Uprkos strogoj zabrani preletanja Kremlja, pred šokiranim narodom se pojavio maleni sportski avion "Cesna 172P", koji se spustio na Vasiljevski spust, tik pored Hrama Svetog Vasilija Blaženog.
Iz letelice je izašao mladić u zelenom pilotskom kombinezonu, koji će u narednim danima uzdrmati čitav Istočni blok. Dok su ga zatečeni građani okruživali, tapšali po ramenima i pitali odakle je, on je mirno odgovorio da dolazi iz Zapadne Nemačke u misiji mira. Rust se čak raspitivao kod prolaznika šta vredi videti u Moskvi, pre nego što su se zaustavila policijska vozila. Agentima KGB-a, koji su ga odveli na ispitivanje u zloglasnu Lubjanku, tvrdio je da je želeo da izgradi "most prijateljstva" i podrži reforme Mihaila Gorbačova, ali je njegov podvig istovremeno razotkrio zastrašujuću nesposobnost sovjetske odbrane.
Analiza Rustovog leta od Helsinkija do Moskve otkrila je seriju neverovatnih propusta. Iako je avion otkriven već u 14:10 časova pri ulasku u sovjetski vazdušni prostor iznad Estonije, vojska je bila paralizovana. Radarski operateri su ga pratili, dežurni lovci MiG-23 su mu čak prilazili na vidnu udaljenost, ali niko nije smeo da izda naređenje za obaranje. Nakon tragedije sa južnokorejskim putničkim avionom par godina ranije, pravila su bila stroža, a komanda PVO je Rustov trag na radaru u jednom trenutku bizarano klasifikovala kao "jato gusaka" ili sovjetska letelica na vežbi, verujući da je nemoguće da se strani uljez kreće tako sporo i nisko.
Politički epilog ovog sletanja bio je ravan nuklearnoj eksploziji. Mihail Gorbačov je incident iskoristio kao savršen povod za "veliku čistku" vojnog vrha koji se protivio njegovoj Perestrojki. Smenjena su tri maršala, uključujući ministra odbrane Sergeja Sokolova, i više od 300 generala i pukovnika. Upravo zbog toga, decenijama opstaje teorija zavere da je Rustov let bio tiho organizovan ili barem dopušten iz samog vrha Kremlja, kako bi se uklonili "čvrstorukaši". Čak i bivši visoki oficiri PVO, poput generala Maljceva, godinama kasnije su priznali da sistem, građen za borbu protiv masovnih udara, jednostavno nije bio spreman za jednog "ekscentričnog tinedžera".
Matijas Rust je osuđen na četiri godine robije, ali je na slobodu izašao nakon samo 432 dana, zahvaljujući diplomatskim naporima Bona. Njegov kasniji život bio je daleko od miroljubivog – odsluženje kazne u Nemačkoj zbog napada nožem na koleginicu, burni brakovi i profesionalno igranje pokera obeležili su godine nakon Moskve. Danas, skoro četiri decenije kasnije, dilema ostaje: da li je Rust bio samo naivni sanjar sa 50 sati naleta koji je imao neverovatnu sreću, ili je bio pion u jednoj od najvećih obaveštajnih igara 20. veka. Jedno je sigurno – njegova "Cesna" je tog dana uradila više na rušenju Gvozdene zavese nego čitave divizije tenkova.
Video: Analitičari o mogućnosti stvaranja nove Gvozdene zavese u Evropi