Misteriozni pojam: Šta je zapravo Opšta veštačka inteligencija (AGI) i zašto o njoj svi pričaju?
Dodajte Kurir u vaš Google izborU poslednjih nekoliko godina veštačka inteligencija je ušla u svakodnevni život gotovo neprimetno, od telefona koji predlažu šta da gledate, do sistema koji pišu tekstove, prevode jezike i pomažu u poslu. Međutim, kada se pojavi termin Opšta veštačka inteligencija ili AGI (Artificial General Intelligence), priča odjednom postaje mnogo ozbiljnija, ali i mnogo misterioznija.
Naime, AGI označava ideju veštačke inteligencije koja ne bi bila ograničena na jednu usku funkciju, već bi mogla da razume, uči i rešava probleme na nivou čoveka, u potpuno različitim oblastima. Za razliku od današnjih sistema koji su specijalisti za svoj zadatak, AGI bi bila nešto poput univerzalnog uma koji može da se snađe u skoro svakoj situaciji.
Po čemu se AGI razlikuje od veštačke inteligencije koju danas koristimo?
Današnja veštačka inteligencija radi po principu specijalizacije - zna da prepozna slike, predloži muziku ili napiše tekst, ali samo u okviru onoga za šta je trenirana. Kada izađe iz tog okvira, nema “razumevanje” kao čovek, već samo obrađuje podatke na osnovu naučenih obrazaca.
AGI bi, u teoriji, mogla da povezuje informacije iz različitih oblasti, da uči iz iskustva i da se prilagođava novim situacijama bez posebnog dodatnog programiranja, tj. mogla bi da razume kontekst, rešava kompleksne probleme i donosi odluke na način koji više liči na ljudsko razmišljanje nego na klasičan algoritam.
Zašto je AGI tema koja izaziva i oduševljenje i strah?
Ideja o sistemu koji može da razume sve istovremeno zvuči kao ogroman tehnološki napredak, ali i kao ozbiljan izazov. Sa jedne strane, AGI bi mogla da ubrza medicinu, nauku, obrazovanje i razvoj tehnologije više nego bilo koja inovacija do sada. Sa druge strane, postavlja se pitanje kontrole, bezbednosti i uticaja takvog sistema na društvo, jer tehnologija tog nivoa potencijalno menja način na koji radimo, učimo i živimo.
Iako današnji AI sistemi deluju veoma napredno i često stvaraju utisak razumevanja, većina stručnjaka smatra da prava AGI još uvek nije postignuta. Trenutni modeli i dalje funkcionišu na osnovu statistike i obrazaca iz podataka, bez stvarnog opšteg razumevanja sveta. Ipak, brzina razvoja veštačke inteligencije je toliko velika da se sve češće postavlja pitanje ne da li će AGI nastati, već kada i u kom obliku će se pojaviti.
Razvoj AGI-ja se danas prati sa velikim oprezom
Još jedna zanimljiva stvar kod AGI jeste to što se ona često ne posmatra samo kao tehnološki projekat, već i kao svojevrsna prekretnica u istoriji ljudske civilizacije. Ideja da mašina može da uči i razmišlja na nivou čoveka otvara pitanje gde se završava alat, a počinje samostalni sistem koji donosi odluke. Upravo zbog toga se o AGI često govori i u kontekstu filozofije, etike i budućeg odnosa čoveka i tehnologije.
U praktičnom smislu, AGI bi mogla da promeni gotovo svaku industriju, od medicine, gde bi mogla da pomaže u dijagnostici i razvoju lekova, do obrazovanja, gde bi mogla da kreira potpuno personalizovane načine učenja za svakog pojedinca. Takođe se očekuje da bi mogla da ubrza naučna otkrića jer bi istovremeno mogla da obrađuje ogromne količine informacija iz različitih oblasti.
Ipak, najveće pitanje koje se stalno vraća jeste kontrola i bezbednost takvog sistema, jer što je inteligencija bliža ljudskoj, to su i posledice njenog delovanja teže za predvideti. Zato se razvoj AGI-ja danas prati sa velikim oprezom, uz stalnu raspravu o pravilima, ograničenjima i načinu na koji bi takva tehnologija uopšte trebalo da bude uvedena u svakodnevni život.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Bonus video: