Strah u Rusiji

PUTINOVU REZIDENCIJU ČUVAJU MREŽE PROTIV DRONOVA: Rusija pojačala bezbednosne mere posle ukrajinskih udara (FOTO)

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: printskrin telegram
Rezidencija Valdaj se smatra jednim od ključnih privatnih utočišta Putina i njegovog užeg kruga.

Zaštitne mreže protiv dronova, slične onima koje se koriste na bojnom polju, postavljene su u blizini rezidencije ruskog predsednika Vladimira Putina u Valdajskoj oblasti.

Mreže su primećene oko devet kilometara od kompleksa, a snimak koji je u utorak podelio novinar Oleg Kašin pokazuje mrežaste strukture koje pokrivaju parkinge za kamione duž obližnjeg autoputa.

Prema izvorima, postavljanje takve zaštite moglo bi da odražava rastuće bezbednosne zabrinutosti posle ukrajinskih napada dronovima, piše Kijev post.

Privatno povlačenje

Sistemi zaštite od mreže, koji se široko koriste na ukrajinskom ratištu, pojavili su se i u Novgorodskoj oblasti. Kašin je na Telegramu objavio fotografije koje je dobio od čitalaca, navodi portal Meduza. Portal Agentstvo je analizirao snimke i utvrdio da su snimljeni duž autoputa u Valdajskoj oblasti.

Rezidencija Valdaj se smatra jednim od ključnih privatnih utočišta Putina i njegovog užeg kruga. Prema nekim izveštajima, u njoj se nalazi i replika njegove kancelarije u Kremlju. Mreže protiv dronova se obično koriste na frontu kako bi se zaštitila oprema i vozila od napada malih dronova ili municije koju izbacuju bespilotne letelice.

Ruslan Levijev, osnivač Tima za obaveštajnu radnju o konfliktima (CIT), sugeriše da ove strukture mogu služiti ne samo kao fizička zaštita vozila, već i kao sredstvo za kontrolu njihovog kretanja.

Pojačane mere bezbednosti povezao je sa ukrajinskom operacijom „Paukova mreža“ (Pavutina). Operaciju je sprovela Služba bezbednosti Ukrajine (SBU) 1. juna 2025. godine, a bila je jedan od najsloženijih napada dugog dometa u istoriji ukrajinskih obaveštajnih službi.

Hoće li zid protiv dronova zaštititi evropsko nebo? Foto: Printskrin Youtube

Nova oprema

Operatori dronova iz Centra za specijalne operacije „Alfa“ potom su pokrenuli napad na najmanje pet ruskih vazduhoplovnih baza u više regiona. Oštetili su ili uništili 41 letelicu, uključujući strateške bombardere koji su korišćeni za raketne napade na Ukrajinu.

Tokom vremena, ukrajinski operativci su na teren isporučili oko 150 FPV (pogled iz prvog lica) dronova i prateću opremu, uključujući lansirne kapsule, kao i teško dostupne komponente poput baterija i solarnih panela za autonomne sisteme.

Rusija je do marta ove godine izgradila sedam novih tornjeva opremljenih protivvazdušnim sistemima „Pancir“ oko Putinove rezidencije Valdaj. Satelitski snimci sa Planet.com pokazuju da je izgradnja tornjeva počela istovremeno, 17. marta.

Neke od struktura su već opremljene sistemima protivvazdušne odbrane. Odbrambeni sistemi sada formiraju dva koncentrična prstena oko rezidencije, čime se ukupan broj sistema protivvazdušne odbrane u neposrednoj blizini povećava na 27, navodi se u izveštaju.

Foto: Maria Senovilla/EPA

Odlučnost i na drugim ključnim lokacijama

Jačanje odbrane oko Valdaja deo je šireg obrasca koji se vidi na ključnim strateškim lokacijama u Rusiji. Više od 20 kupola sa teškim mitraljezima i nekoliko sistema Pancir instalirano je u specijalnoj ekonomskoj zoni Alabuga u Tatarstanu, gde Rusija proizvodi dronove „Geran“, modifikovanu verziju iranskih dronova „Šahed“.

U maju je popularna ruska navigaciona usluga Jandeks mape navodno „sakrila“ Putinovu rezidenciju u Valdaju, potez koji se obično primenjuje na osetljive vojne ili industrijske lokacije. Područje je takođe zamućeno na satelitskim snimcima.

Fajnenšel tajms (FT) je objavio da su ruske vlasti ograničile delove posebne mreže za nadzor koja se koristi za zaštitu visokih zvaničnika, uključujući predsednika, zbog straha od zloupotrebe korišćenjem naprednih alata veštačke inteligencije.

Zabrinutost zbog naprednog nadzora

Pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom, Fajnenšel tajms je naveo da su mere izazvane zabrinutošću da bi obaveštajne tehnike slične onima koje se koriste protiv iranskih zvaničnika mogle biti primenjene u Rusiji, što bi omogućilo stranim obaveštajnim službama da mapiraju kretanje i sastanke najviših zvaničnika zemlje.

Kao rezultat toga, sistem, koji je odvojen od šire moskovske mreže od skoro 300.000 nadzornih kamera, privremeno je isključen. Ponovo je aktiviran tek nakon što su ga inženjeri izolovali od interneta kako bi smanjili potencijalne ranjivosti.

U istom izveštaju se pominje i zabrinutost Moskve zbog sposobnosti Ukrajine da prodre u sisteme saobraćajnih kamera i koristi podatke o lokaciji mobilnih telefona za praćenje visokih ruskih vojnih oficira.

Nezavisni ukrajinski haker je za Fajnenšel tajms rekao da se redovno pristupa kamerama za nadzor u Moskvi, uključujući i one u blizini Kremlja, iako ostaje nejasno kako bi se takvi podaci mogli koristiti u širim razmerama.

Kurir.rs/Kijev post