Pentagon udario na Kinu: Alibaba, BYD i Baidu na vojnoj crnoj listi, ukupno 188 kineskih kompanija
Dodajte Kurir u vaš Google izborAmeričko Ministarstvo odbrane - Pentagon, odlučilo je da 188 kineskih kompanija stavi na vojnu crnu listu, uključujući tehnološke i auto gigante Alibaba, BYD i Baidu. Ova odluka onemogućava pomenute firme da sklapaju bilo kakve odbrambene ili bezbednosne ugovore sa Vladom SAD-a i dodatno komplikuje njihove međunarodne poslovne aktivnosti.
Crna lista, koja je prvi put uvedena 2021. godine, sada direktno pogađa i privatne kompanije koje se do sada nisu smatrale delom namenske industrije, ukazujući na američki oprez prema tzv. “vojno-civilnoj fuziji” kineskog poslovnog sektora. Pentagon ističe da Kina koristi napredne civilne kompanije kako bi obezbedila kapacitete za vojnu upotrebu tehnologije i softvera.
Kako ovo utiče na poslovanje
Kompanije na listi tehnički i dalje mogu da prodaju proizvode američkim potrošačima, ali odluka donosi ozbiljan udarac reputaciji i otvara vrata za strože ekonomske barijere. Ukupan broj sankcionisanih firmi porastao je na 188, što je ogroman skok u odnosu na prošlogodišnjih 130. Na listi se od ranije nalazi i svetski lider u proizvodnji dronova DJI.
Ovaj potez takođe uključuje i preporuku Kongresa SAD-a da se kompanije uklone sa američkih berzi i da nijedna američka firma više ne posluje sa njima, što dodatno komplikuje međunarodne investicije i partnerstva.
Reakcije kompanija: Demanti i pravni koraci
Alibaba, BYD i Baidu odmah su reagovali na uvrštavanje na crnu listu, kategorično demantujući bilo kakvu vezu sa kineskom vojskom ili državnom strategijom. Alibaba navodi da nije vojna kompanija niti učestvuje u bilo kakvoj vojno-civilnoj fuziji. Baidu ističe da su optužbe “apsolutno neosnovane”, dok BYD poručuje da će aktivno braniti svoja prava kroz pravne i administrativne kanale.
Kineska ambasada u Vašingtonu optužila je SAD za zloupotrebu nacionalne bezbednosti i diskriminatorni tretman uspešnih kineskih firmi. Ove reakcije ukazuju na diplomatski i ekonomski jaz koji se dodatno produbljuje između Pekinga i Vašingtona.
Paradoks i kontradikcije
Uvrštavanje BYD-a na listu dolazi u kontradiktornom trenutku. Dok je bivši predsednik Tramp pozdravio ulazak kineskih proizvođača automobila u SAD i potencijalno zapošljavanje Amerikanaca, američki zakonodavci obe stranke nastoje da potpuno zabrane kineska električna vozila u SAD. Ova kontradikcija pokazuje koliko je američka politika prema kineskim kompanijama trenutno složena i nepredvidiva.
Ovakav pristup dodatno naglašava duboke političke podele u SAD kada je reč o odnosu prema Kini i njenim tehnološkim i industrijskim gigantima. Dok jedni vide prostor za ekonomsku saradnju, drugi insistiraju na potpunom strateškom odvajanju tržišta i tehnologije.
Civilne kompanije pod vojnim nadzorom
Pentagon naglašava da kineske firme, poput robotske kompanije Unitree, primaju pomoć kineske vlade pod maskom inovacija i malih i srednjih preduzeća, što je kritično za globalni lanac snabdevanja robotičkom opremom. Odluka o uvrštavanju ovih kompanija signalizira strateški pristup SAD-a u kontroli pristupa kineskim tehnološkim inovacijama i očuvanju nacionalne bezbednosti.
Ovakva politika pokazuje širi trend u kojem se civilni tehnološki sektor sve češće posmatra kroz prizmu potencijalne vojne primene. Time se dodatno zaoštrava globalna borba za tehnološku dominaciju između velikih sila.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.