OBRUČ OKO ZVICERA SVE ZATEGNUTIJI? Stručnjaci za Kurir otkrivaju kako godinama izmiče policiji: Europol najavio POSEBNE MERE
Dodajte Kurir u vaš Google izborRadoje Zvicergodinama se nalazi među najtraženijim beguncima u Evropi. Njegovo ime dovodi se u vezu sa jednim od najmoćnijih kriminalnih klanova na Balkanu, ali uprkos međunarodnim poternicama i brojnim istragama, i dalje mu nema traga. Ipak, čini se da se obruč oko njega sada steže više nego ikada.
Kako čovek za kojim tragaju evropske policije godinama uspeva da izbegne hapšenje, za emisiju "Redakcija", govorili su Milan Milović, pukovnik MUP-a u penziji, Slobodan Brkić, stručnjak američkog FBI za sajber bezbednost i Ivan Pekić, doktor nauka iz oblasti bezbednosti.
- S obzirom na to da su Škaljarski i Kavački klan odavno prerasli okvire regionalnih kriminalnih grupa i postali transnacionalne kriminalne organizacije, njihova logistika danas prevazilazi granice Balkana, Crne Gore i Srbije. Upravo zato je činjenica da Zvicer godinama uspeva da izmiče pravdi posebno značajna. Ono što je Europol najavio jeste intenziviranje kontrole i potrage za učesnicima i vođama organizovanih kriminalnih grupa, uključujući i Zvicera, koji se sve češće označava kao jedan od najtraženijih begunaca - kaže Pekić.
Višestruki postupci i sumnje na uticaj kriminalnih mreža
Kako navodi, protiv njega se vode brojni postupci u više zemalja, uz ocenu da u određenim slučajevima postoje mogući uticaji kriminalnih struktura na pojedine sisteme, što dodatno komplikuje istrage.
- Nova okolnost je i to što je u Crnoj Gori pravosnažno osuđen. Istovremeno, protiv njega i članova njegove kriminalne grupe vode se brojni sudski postupci ne samo u Crnoj Gori i Srbiji, već i u drugim evropskim državama, zbog sumnji koje se odnose na međunarodni šverc narkotika, određena ubistva i druga teška krivična dela. Smatram da je jedan od razloga zbog kojih je uspevao da izbegava hapšenje upravo infiltracija kriminalnih struktura u pojedine državne sisteme, uključujući bezbednosne i policijske strukture - kaže on.
Milan Milović, pukovnik MUP-a u penziji, ukazuje da istorija organizovanog kriminala pokazuje da pojedini begunci mogu godinama uspešno izbegavati hapšenje, kao što je slučaj sa poznatim primerima iz Italije.
- Kada govorimo o organizovanom kriminalu i skrivanju vođa kriminalnih grupa, istorija pokazuje da to nije nepoznata pojava. U Italiji smo imali begunce koji su izbegavali hapšenje i više od 30 godina. Na primer, Bernardo Provenzano skrivao se čak 43 godine. Živeo je gotovo potpuno izolovano, nije koristio telefon i komunicirao je preko poruka koje su ostavljane na unapred dogovorenim mestima - naveo je.
- Takođe, Mateo Mesina Denaro uhapšen je posle gotovo tri decenije skrivanja, 2023. godine, nakon što je pod lažnim identitetom došao na lečenje. Slično tome, Toto Riina godinama je uspevao da izbegne pravdu. Međutim, skrivanje pre 10, 15 ili 20 godina i skrivanje danas nisu ista stvar. Danas gotovo svako ostavlja digitalni trag - svesno ili nesvesno. Povezanost obaveštajnih i bezbednosnih službi širom sveta značajno je veća nego ranije. Organizovani kriminal danas nije samo bezbednosni, već i politički i ekonomski problem. Države i investitori teško ulaze u sredine u kojima kriminal ima veliki uticaj, jer to otvara pitanje uticaja na političke procese i donošenje odluka - istakao je.
Slobodan Brkić, IT stručnjak za Kurir televiziju kaže da šifrovane aplikacije mogu usporiti rad bezbednosnih službi, ali da nijedan sistem nije u potpunosti nedodirljiv i da je pitanje vremena i resursa ključno u istragama.
- Pre svega, svaka zaštita i svaka aplikacija koja koristi šifrovanu komunikaciju, poput Signala, može značajno da oteža i uspori rad bezbednosnih službi kada je reč o prikupljanju podataka i njihovom dešifrovanju. Međutim, pokazalo se i da nijedan sistem nije potpuno nedodirljiv. Videli smo i na primerima različitih bezbednosnih platformi da ne postoji apsolutna zaštita. Ljudi često misle da korišćenje šifrovanih aplikacija znači da su potpuno bezbedni, ali u praksi je to pre svega pitanje vremena, resursa i procene koliko je neko bezbednosno interesantan institucijama - rekao je.
- Kada se u potragu uključe međunarodne institucije, kao što je Europol, to obično ukazuje na procenu da postoji visok nivo prioriteta i međunarodnog interesa za određeni slučaj. Što se tiče pitanja kako je moguće da se neko godinama uspešno skriva u 21. veku, uz savremene tehnologije i digitalne tragove, često se ukazuje na značaj široke mreže saradnika i logističke podrške. Pretpostavka je da takve osobe ne funkcionišu same, već uz pomoć ljudi koji im pomažu u organizaciji komunikacije, kretanja i korišćenju različitih tehničkih rešenja. To može uključivati čestu promenu uređaja, različite načine pristupa internetu i druge metode zaštite privatnosti - za emisiju "Redakcija", objasnio je Brkić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs