Oprez

Toplotni udar preti Srbiji! Temperature skaču preko 38 stepeni, lekari upozoravaju: Ovo su prvi znaci kolapsa organizma

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Očekuje se pakleno leto i u Srbiji Foto: Shutterstock, Zorana Jevtić, Jakov Milošević
U Srbiju je stigao toplotni talas sa temperaturama preko 38 stepeni. Saznajte kako se zaštititi tokom vrućina i koje mere preporučuje RHMZ

U Srbiju je stigao prvi toplotni talas ovog leta sa tropskim temperaturama koje će narednih dana ići i preko 38 stepeni Celzijusovih! 

Republički hidrometeorološki zavod je do kraja ove sedmice i i za početak naredne najavio pretežno sunčano i postepeno toplije vreme, a za vikend, u ponedeljak i utorak ponovo i veoma toplo, uz najvišu dnevnu temperaturu u većini mesta od 35 do 38 stepeni, ponegde i više.

- Kratkotrajna kiša ili pljusak uz lokalni razvoj oblačnosti očekuju se tek ponegde u brdsko-planinskim predelima južne i jugoistočne Srbije - saopštio je RHMZ i upozorio na veoma opasnu vremensku pojavu te je potrebna dodatna opreznost.

I Institut za javno zdravlje Srbije je upozorio na toplotni talas do 2. jula i izdao mere preporuka kako se ponašati tokom vrućina. 

  • Unositi dovoljno tečnosti i uvek imati vodu pri ruci
  • Izbegavati tešku, masnu i kaloričnu hranu pre izlaska, jer dodatno opterećuje organizam.
  • Nositi laganu, svetlu i prozračnu garderobu koja omogućava cirkulaciju vazduha
  • Obavezna zaštita glave kako bi se sprečila sunčanica (kapa, šešir, kišobran)
  • Nositi naočare za sunce kako bi se oči zaštitile od jakog zračenja, jer su deo centralnog nervnog sistema
  • Izbegavanje zadržavanja na dirketnom suncu i među gužvom tokom leta
Foto: Shutterstock

Zdravstveni rizik

Zbog visoke vrednosti UV indeksa, lekari savetuju oprez u periodu od 10 do 17 časova, kad je intenzitet zračenja najveći, dok kombinacija visokih temperatura i jakog sunčevog zračenja može predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje građana.

Dr Radmila Šehić, spec. opšte medicine objasnila je jednom prilikom za Kurir da na velikim vrućinama može doći do kolapsa organizma kada se ljudi žale na preznojavanje, vrtoglavicu, mučninu, opštu malaksalost i nagonom za povraćanje. 

- Simptomi se javljaju zbog pa­da krv­nog pri­ti­ska ko­ji na­sta­je usled na­glog ši­re­nja krv­nih su­do­va i sma­nje­nog do­to­ka ki­se­o­ni­ka u mo­zak a sve pod uti­ca­jem vi­so­kih tem­pe­ra­tu­ra. Oso­bu ko­ja je do­ži­ve­la ko­laps tre­ba iz­me­sti­ti na pro­ve­tre­no me­sto u hla­du i da­ti joj da po­pi­je bla­go za­so­lje­ni na­pi­tak. Hlad­ne oblo­ge joj tre­ba sta­vi­ti oko vra­ta i sa unu­tra­šnje stra­ne ru­ku - naglasila je dr Šehić. 

Dodala i da višesatno izlaganje suncu može dovesti i do sunčanice. 

Foto: Madrolly/Shutterstock

- Tada se javlja otok mo­žda­nih op­ni i ši­re­nja krv­nih su­do­va mo­zga. Pra­te­ći simp­to­mi su pro­dor­na gla­vo­bo­lja, vr­to­gla­vi­ca, iz­ve­sna oma­mlje­nost, slab vid, na­gon za po­vra­ća­njem. U ma­lo­broj­nim slu­ča­je­vi­ma, ipak, do­la­zi do gu­bit­ka sve­sti. U tim si­tu­a­ci­ja­ma oso­ba mo­ra da se iz­me­sti u hlad, da se ras­ko­mo­ti, a va­žno joj je da­ti mlak voć­ni sok ili vo­du ko­ju tre­ba da pi­je gu­tljaj po gu­tljaj. Hlad­nu oblo­gu joj tre­ba sta­vi­ti na če­lo i da­ti joj lek pro­tiv gla­vo­bo­lje. Uko­li­ko ima bo­lo­ve ne­ko­li­ko da­na po­sle to­ga, mo­ra što pre da ode kod le­ka­ra na da­lja is­pi­ti­va­nja.

Dr Radmila Šehić o letnjim vrućinama Foto: Printscreen Prva TV

S druge strane to­plot­ni udar na­sta­je na­glo usled pre­gre­ja­no­sti ce­log te­la ka­da oso­ba iz­ne­na­da sruši na ulici.

- Do to­plot­nog uda­ra do­la­zi ka­da oso­ba du­go bo­ra­vi u pre­gre­ja­noj pro­sto­ri­ji kao što su auto­bu­si, ka­da du­go sto­ji na jed­nom me­stu, a ujed­no ima ne­iz­ba­žda­ren cen­tar za ter­mo­re­gu­la­ci­ju i ne­a­de­kvat­nu gar­de­ro­bu u ko­joj ko­ža ne može da di­še. Oso­ba ko­ja do­ži­vi ovaj udar ima za­mu­ćen vid, dez­o­ri­jen­ti­sa­na je i ima ubr­zan puls, bleda je i znojava, a zatim koža u nekom momentu postaje suva. 

Nikako hladna voda

Doktorka podseća da treba izbegavati ma­snu, kaloričnu i te­šku hra­nu, kafu, alkohol, slatkiše i tamnu, usku, sintetičku odeću.

- Važno je takvu osobu smestiti u hlad, raskomotiti je i staviti hladne obloge. Važno je popiti i koji gutljaj mlake vode jer hladna može da dovede do grča jednjaka. To je isto kao ka­da bi pre­gre­ja­na oso­ba ule­te­la u hlad­nu vo­du i do­ži­ve­la šok. Čo­vek ko­ji je do­ži­veo to­plot­ni udar tre­ba da le­ži ne­ko vre­me sa no­ga­ma ko­je su bla­go po­dig­nu­te, a tre­ba ga po­di­ći tek ka­da poč­ne ra­zum­no da govori.