BORBA ZA PRAVA KOJA TRAJE DECENIJAMA: Stručnjaci u "Pulsu Srbije vikend" o izbeglim Srbima sa Kosova i pitanju pravnog statusa u regionu
Dodajte Kurir u vaš Google izborViše od tri decenije nakon sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, stotine hiljada izbeglih Srba i dalje bije bitku protiv birokratije koja je neretko jača od ljudskih sudbina, ostavljajući ih u statusu nevidljivih građana drugog reda bez osnovnih prava i pravnog identiteta.
Novi zakona o državljanstvu takozvanog Kosova ponovo je pokrenula ključne debate o tome da li postoji makar minimum nade da bivši i zaboravljeni građani konačno povrate svoja prava na prostorima gde su nekada živeli, ili je reč o još jednom političkom manevru Prištine.
O ovim temama na Kurir televiziji u emisiji "Puls Srbije vikend" kod Krune Une Mitrović govorili su Miljan Damjanović (SRS), Savo Štrbac, predsednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", Nebojša Perović, advokat, i Radomir Pavlović, Potpredsednika skupštine opštine srebrenice
Poruka slogana o pravdi i sećanju na stradanje Srba
Radomir Pavlović je objasnio da je osnovna poruka okupljanja bila potreba da se dođe do pravde za stradanje srpskih civila, ističući da broj žrtava u Srednjem Podrinju i Srednjem Birču iznosi 3.267.
- Osnovna poruka ovog okupljanja jeste da mi moramo doći do pravde na ovim prostorima za stradanje i ubijanje 3.267 srpskih civila u Srednjem Birču i Srednjem Podrinju. Ovde se na neki način prikazuje kontinuitet stradanja srpskog naroda na reci Drini, jer je Drina posle Jasenovca najveća grobnica srpskog naroda. Taj kontinuitet dolazi još iz Drugog svetskog rata, od strane NDH, i nastavlja se u periodu od 1992. do 1995. godine - naveo je Pavlović.
On je dodao da današnja obeležavanja šalju poruku da, kako je istakao, pravde i istine još nema za srpske žrtve, kao i da se ne sme dozvoliti, kako je rekao, selektivan pristup žrtvama.
- Današnje centralno obilježavanje za 3.267 žrtava šalje poruku da istine još nema ni pravde za Srbe koji su izginuli. Ne može bol, odnosno suze belih marama, biti veći od suza crnih marama srpskih majki. Ne mogu biti favorizovane žrtve samo jednog naroda, a da za zločine nad drugim narodom niko ne odgovara. Za masovna ubistva Srba, sa druge strane, niko ne odgovara, dok se Srbima za Srebrenicu izriču preko 1.000 godina zatvora - rekao je Pavlović.
Kako je dalje naveo, kultura sećanja mora se prenositi kroz obrazovni sistem, uz poruku da se stradanja iz ratova ne smeju zaboraviti niti relativizovati.
- Moramo kulturu sećanja prenositi kroz obrazovni sistem. Ono što se desilo u prošlom i u ovom ratu ne smemo zaboraviti, jer su Srbi stradalnički narod koji je dao najviše žrtava u 20. vijeku. Kao takav narod ne može nositi epitet genocidnog naroda. Pokušava se izjednačiti Potočare sa Jasenovcem i prikazati narod koji je dao najviše žrtava kao genocidan, što ne smijemo dozvoliti - zaključio je Pavlović.
Analiza zakona o povratku Srba na Kosovo
Miljan Damjanović je ocenio da su procene o mogućem povratku velikog broja Srba značajne, ističući da se time, kako je naveo, dovodi u pitanje dosadašnja politika i narativi o broju Srba na Kosovu i Metohiji.
- Procena da bi i do milion Srba moglo da ostvari to pravo je vrlo značajna. Jer su krajem 80-ih i početkom 90-ih tvrdili da Srba na Kosovu i Metohiji praktično nema, a svoj broj su uvećavali višestruko, ne izlazeći na popis. Ni kasniji popisi nisu davali realnu sliku, jer su plasirane različite brojke i javnosti i međunarodnoj zajednici - naveo je Damjanović.
On je dodao da je, prema njegovim rečima, situacija na terenu i dalje nestabilna, uz ocenu da postoji kontinuirani pritisak na srpsko stanovništvo, kao i mogućnost da se, kako je upozorio, dodatno zaoštre bezbednosne okolnosti.
- Ja lično strahujem da ovakve izjave i procesi ne budu bez zelenog svetla određenih struktura, jer to može biti potencijalna kapisla za veće incidente. Već imamo svakodnevna hapšenja i maltretiranja Srba, a ovo može biti inicijalna kapisla za ponavljanje scenarija iz 2004. godine. Iako je Srbija danas jača nego ranije, nikakav sukob ne bi bio u interesu nikome - rekao je Damjanović.
Diskusija o fašizmu, nacionalnosti i položaju Srba na Kosovu
Nebojša Perović je oštro reagovao na ranije iznete stavove, ocenjujući ih kao, kako je rekao, neprihvatljive i diskriminatorne prema Srbima.
- Ovo je čist fašizam, znači, ovo je fašistička izjava. Sram i stid da ga bude da priča koja nacionalnost ima pravo ili nema pravo. Ako već govorimo o tome, to je fašizam i klasična priča koja se poziva na zakone da bi se neko opredelio prema nacionalnosti, bez obzira na to da li mi to priznajemo ili ne - naveo je Perović.
On je dodao da se, prema njegovim rečima, radi o dugogodišnjem obrascu odnosa prema Srbima na Kosovu i Metohiji, kao i o spornim podacima o njihovom broju i političkom učešću.
- Otkad znam za sebe, govorilo se da na Kosovu ima 7 do 10 odsto Srba. I kada su ljudi odlazili, opet se pominjao isti procenat. Nakon svih egzodusa i posle 1999. godine, i dalje se barata sličnim brojkama. Mi smo jednom pokušali da omogućimo da svi koji imaju mesto rođenja dole glasaju, i tada je oko milion i po ljudi imalo to pravo, ali se veliki broj nije prijavio - rekao je Perović.
Procesuiranje ratnih zločina i demografske promene Srba u regionu
Savo Štrbac je naveo da je intenzitet procesuiranja različit kroz godine i da je, prema njegovim rečima, nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju došlo do smanjenja broja postupaka.
- Bili su počeli malo žešće, pa kad je primljena Hrvatska u EU, onda su stali. Sve gore i sve manje se radi na tome, tako reći da su sada utihnuli skroz, osim procesuiranja, to se radi u kontinuitetu. Procesuiranje je postalo model, i ja kažem svetski brend koji se izvozi i na Kosovo i na područje BiH i na područje Ukrajine - rekao je Štrbac.
On je dodao da se, prema njegovoj oceni, kroz takav pristup široko primenjuje kvalifikacija ratnih zločina i procesuiranje velikog broja lica, uz tvrdnju da takva praksa ima dugoročne posledice.
- Procesuirati što više neprijatelja u građanskim ratovima i kvalifikovati sve kao ratni zločin, jer ratni zločini ne zastarijevaju. Od "Oluje" je prošlo skoro 31 godina. Sva druga krivična dela su zastarela, osim ratnih zločina, ako ih je i bilo. Konačni cilj je, po mom mišljenju, da se Srbi svedu na minimum na ovim prostorima. To je efikasnije od svih drugih mjera - objasnio je on.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs