"MOGAO JE DA POŽIVI JOŠ KOJU GODINU" Branka Sovrlić neutešna nakon smrti kuma Andrije Bajića - Otkrila kako je izgledao poslednji susret: Bio je veseo...
Dodajte Kurir u vaš Google izborOdlazak Andrije Bajića, jednog od najprepoznatljivijih izvođača narodne muzike, rastužio je brojne poštovaoce njegove pesme i ljude koji su ga poznavali.
Od slavnog pevača oprostila se i njegova venčana kuma, Branka Sovrlić, koja je otkrila kako je izgledao njihov poslednji susret.
- Videla sam ga pre dva meseca na Sastanku Udruženja Saveza umetnika, jako je dobro izgledao, veseo i besprekorno sređen. Žao mi je što je umro, nek mu je pokoj duši. Mogao je bar još koju godinu poživeti - rekla je ona i dodala da je Andrija bio "veliki gospodin i jako dobar čovek" koji je uvek rado delio dobronamerne savete, prenosi Republika.
Komemoracija
Podsetimo, Komemoracija Andrije Bajića održaće se 10. jula u velikoj sali MTS dvorane u 14 časova. Ovaj čin je u organizaciji SEMUS-a.
Ko je bio Andrija Bajić?
Andrija Bajić važio je za jednog od doajena narodne muzike u Jugoslaviji. Zajedno sa bratom Tomislavom činio je duet koji je bio poznat kao "Braća Bajić". Tokom nekoliko decenija 20. veka objavili su niz albuma koji su se prodali u milionskom tiražu.
Tomislav i Andrija Bajić su rođeni i odrasli u selu Jabučje kod Lajkovca, u siromašnoj, nadničarskoj porodici. Otac im je bio Lazar Bajić, a majka im je bila Mileva Jevtić iz Stublenice kod Uba. Deda po ocu zvao se Andrija Bajić i po njemu Andrija nosi ime. Deda po majci zvao se Milorad. Pored njih dvojice Lazar i Milena su imali još petoro dece tri ćerke i dva sina. Najstarije i najmlađe dete bile su ćerke.[1] Muziku su zavoleli kao deca, svirajući frulu. Na njoj su učili da sviraju narodne pesme.
Braća Tomislav i Andrija, rodom iz valjevskog kraja – sela Jabučja pored Lajkovca, kompozitori, tekstopisci, instrumentalisti, vokalni solisti. Tvorci velikog broja kola i pesama u duhu izvornog narodnog, srpskog melosa, pisanih za sebe i druge. Za mnoga dela se ni danas ne zna da su ih oni komponovali, već se smatra da su narodna, izvorno nastala. “Nad izvorom vrba se nadnela”- pesma koja je proslavila Silvanu Armenulić, “ Kolubarski vez”- naše najpoznatije kolo, samo su neka od njih…
BONUS video: