Srpski biznis prelazi granicu: Da li počinje novi ciklus ulaganja u Hrvatskoj?
Dodajte Kurir u vaš Google izborGodinama je važilo nepisano pravilo - hrvatske kompanije kupovale su velike sisteme u Srbiji, dok je srpski kapital na hrvatskom tržištu bio gotovo nevidljiv. Međutim, poslednjih godina slika počinje da se menja. Bez velikih političkih poruka i medijske buke, domaći privrednici sve češće ulaze u vlasničke strukture kompanija u Hrvatskoj.
Najpoznatiji primer je prehrambeni gigant Kraš, gde značajan udeo drži kompanija Kappa Star Limited srpskog biznismena Nebojše Šaranovića. Istovremeno, veliki trgovački sistemi poput IDEA, Roda i Mercatora u Srbiji više nisu pod kontrolom hrvatske Fortenove, već su promenili vlasničku strukturu.
Da li je ovo samo nekoliko pojedinačnih poslovnih poteza ili početak novog talasa regionalnog povezivanja kapitala? O tome su u emisiji "Puls Srbije Vikend" govorili poznati srpski biznismen Toplica Spasojević, ekonomista prof. Milan Beslać i privrednik Boban Petrović.
"Srpski kapital je kasnio, ali sada ima uslove za širenje"
Toplica Spasojević ocenio je da razlog zbog kojeg srpske kompanije ranije nisu bile prisutnije u regionu leži pre svega u ekonomskim okolnostima kroz koje je Srbija prolazila.
Kako je objasnio, hrvatski i slovenački privrednici imali su veliku prednost jer su ranije razvili finansijske institucije i imali podršku banaka prilikom širenja na druga tržišta.
- Jedan od ključnih razloga je što smo mi u tranziciju ušli mnogo kasnije i što nismo imali finansijske institucije koje bi otpratile te tranzicije, pre svega kupovinu domaćih firmi koje su bile na prodaji, a kasnije i za ekspanziju. Hrvatski i slovenački poslovni ljudi, a da ne govorim o ovim drugim iz Evropske unije, bili su u mnogo boljoj poziciji jer su imali razvijen bankarski sektor koji ih je pratio - rekao je Spasojević.
On je dodao da su dodatni problem bile sankcije i ekonomske posledice kroz koje je Srbija prolazila, zbog čega domaći kapital nije imao mogućnost da se širi istim tempom.
- Mi smo se tek osvestili pre 15-ak godina, kada je prošla ekonomska kriza. Stabilizovao se bankarski sistem, stabilizovale su se domaće firme, pojavio se novac iz inostranstva, a i domaća štednja koja je mogla da posluži ekspanziji. A biznis logika je da se vi proširite pre svega u ona područja koja govore isti jezik, gde je ista kultura i isti način razmišljanja - naveo je on.
Kraš kao simbol novog odnosa kapitala
Govoreći o slučaju Kraša, profesor Milan Beslać ukazao je da jedan primer ne mora automatski da znači veliki zaokret, ali da predstavlja važan signal.
On je objasnio da formalno kapital nije registrovan direktno u Srbiji, već preko kompanije sa Kipra, ali da iza nje stoji srpski biznismen.
- Ako gledamo realno, jedna lasta ne čini proleće. Dakle, jedan slučaj pojedinačan. Kada gledamo strukturu vlasništva i poreklo vlasništva, to i nije srpski kapital u formalnom smislu, nego je firma registrovana na Kipru. Kappa Star jeste kiparska firma, ali jeste naš čovek vlasnik - rekao je Beslać.
On je napravio poređenje dosadašnjih ulaganja dve zemlje i naveo da je odnos i dalje značajno na strani hrvatskih investicija u Srbiju.
- Statistika kaže da su hrvatske kompanije do sada investirale negde oko 800 miliona, nešto malo manje od milijarde evra, u srpske kompanije i naše tržište, a preduzeća iz Srbije su negde između 40 i 50 miliona evra. Dakle, to je nesrazmerno - istakao je profesor.
Beslać smatra da bi veće prisustvo srpskog kapitala u Hrvatskoj bilo dobro za obe ekonomije.
- Svakako da je dobra ideja da dođe do ulaganja srpskog kapitala u Hrvatsku. To je nama susedna zemlja, bez obzira na političke odnose, ali i najkraći put do proizvodnje i povratka gotovih proizvoda na naše tržište koje bismo tamo proizvodili - rekao je on.
"Cilj je modernizacija i jačanje kompanije"
Spasojević je objasnio da iza kupovine akcija Kraša mogu da stoje dugoročni poslovni planovi, uključujući izlazak sa berze i modernizaciju proizvodnje.
- Meni je logično da oni hoće da izađu sa berze i da otkupe tih nekoliko procenata koji su ostali. Kada dođu do dovoljnog procenta vlasništva, mogu da naprave skviz-aut i otkupe male akcionare. Verovatno će oni ići na to jer je cena sada dobra - objasnio je on.
Kako je naveo, privatni vlasnik ima mnogo više prostora za donošenje odluka i ulaganja.
- Ako su na berzi, to je mnogo komplikovanije, mnogo teže. Mnogo je lakše kada si privatni vlasnik da doneseš odluke, da modernizuješ fabriku, povećaš kapacitete i napraviš dugoročnu strategiju - rekao je Spasojević.
Politika i ekonomija i dalje povezane
Beslać je ukazao da poslovni odnosi Srbije i Hrvatske ne mogu potpuno da se odvoje od političkog konteksta.
- U ekonomiji postoji jedan osnovni postulat, a to je da sve ekonomske odnose određuju politički odnosi. Ukoliko nemamo dobre političke odnose, to za posledicu ima lošije i ekonomske odnose. Nije obrnuta situacija, a trebalo bi da bude - rekao je Beslać.
On je dodao da bi uklanjanje prepreka između tržišta donelo korist privredama obe zemlje.
- Ja verujem u tržišnu ekonomiju. Tržišna konkurencija je jedina ispravna stvar, ali nju država mora da podstiče i da doprinosi njenom razvoju - naveo je ekonomista.
"Srbija ima potencijal da bude regionalni ekonomski lider"
Boban Petrović smatra da se prilikom analize stranih ulaganja često zanemaruje šira slika - otvaranje tržišta i povezivanje sa globalnim ekonomskim tokovima.
- Ljudi zapostavljaju glavnu ideju iza te vrste privatizacija sa strancima: one dovode do otvaranja tržišta. Neko kaže: Koreanci došli i proizvode kablove, što nismo dali nekom našem? Ali taj naš da krene da proizvodi kablove, kome će da ih proda? Mi kupujemo tržište - rekao je Petrović.
On smatra da Srbija u narednim godinama ima velike šanse ukoliko iskoristi svoje potencijale u energetici, poljoprivredi i turizmu.
- Postoje tri grane koje su do sada poprilično bile zapostavljene. Govorim o energetici, poljoprivredi koja nije zapostavljena, nego zapuštena, i turizmu. Ako uspemo da iskoristimo potencijal i da se pozicioniramo kao važna tačka za investicije, imamo mogućnost da napravimo veliki iskorak - rekao je Petrović.
Dodao je da bi posebno zdravstveni turizam mogao da bude velika šansa za Srbiju.
- Zamislite da u Aranđelovačku Banju dođe 150.000 ili 200.000 kineskih penzionisanih vojnih penzionera. Znate li šta je to za celu Srbiju? To je nekoliko stotina miliona evra, možda i milijardu, kada bi se takav potencijal ostvario - rekao je Petrović.
Sagovornici su zaključili da se ekonomski odnosi u regionu polako menjaju i da kapital sve više pronalazi put tamo gde postoji poslovni interes. Iako je hrvatski kapital i dalje znatno prisutniji u Srbiji nego obrnuto, ulazak srpskih privrednika na hrvatsko tržište pokazuje da se otvara prostor za novu ekonomsku ravnotežu. Kako su ocenili, ključ budućih odnosa biće u jačanju tržišne konkurencije, uklanjanju prepreka i stvaranju ambijenta u kojem će kompanije odluke donositi pre svega na osnovu ekonomskih interesa
.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs