RUSKI VOJNICI MASOVNO BEŽE SA FRONTA! Ne žele da ginu za interese Moskve! Vlasti ih love širom zemlje
Dodajte Kurir u vaš Google izborDo maja 2025. godine više od 28.000 ruskih vojnika osuđeno je zbog neovlašćenog napuštanja jedinice. Mnogi od njih pobegli su jer nisu želeli da nastave da ratuju.
Krajem juna 2026. vlasti Belgorodske oblasti raspisale su potragu za 13 vojnika koji su gotovo istovremeno napustili svoje jedinice. Vojnici koji odu bez dozvole u Rusiji se kolokvijalno nazivaju "sočinci", prema skraćenici SOČ, koja označava neovlašćeno odsustvo iz vojne jedinice.
Većina njih na kraju bude pronađena, a tokom potrage problemi često pogađaju i njihove porodice. Jedan od mogućih ishoda jeste zatvorska kazna, koja ujedno znači i kraj vojne službe. Međutim, poslednjih godina ruske vlasti sve češće pokušavaju da uhapšene vojnike vrate na front umesto da ih pošalju u zatvor.
U nastavku sledi pregled mogućih scenarija za mobilisane i profesionalne vojnike koji odluče da pobegnu iz vojske, kao i načina na koje pokušavaju da izbegnu povratak u rat.
Važno je napomenuti da se pravila razlikuju za regrute na redovnom služenju vojnog roka i za mobilisane ili profesionalne vojnike. Saveti u ovom tekstu odnose se isključivo na drugu grupu.
Za vojnike koji tek razmišljaju o bekstvu
Svako ko razmatra ovakav potez mora da bude svestan svih rizika i mogućih posledica.
Prvi korak je da proceni da li postoji neko drugo rešenje. Vojnici sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, na primer, mogu da zatraže pregled pred vojnom lekarskom komisijom. U određenim slučajevima moguće je dobiti otpust na osnovu poverljivih dokumenata označenih oznakom „za službenu upotrebu“.
Organizacije koje pružaju pravnu pomoć navode da se i dalje utvrđuje u kojim situacijama je takav postupak moguć, pa savetuju da se pre donošenja odluke konsultuju stručnjaci.
Ako vojnik ipak proceni da je bekstvo jedini izlaz, preporučuje se temeljna priprema. To podrazumeva upoznavanje sa mogućim kaznama, pravljenje kopija svih važnih dokumenata – vojne knjižice, pasoša i medicinske dokumentacije – kao i zapisivanje kontakata članova porodice, advokata i osoba od poverenja.
Ukoliko je vojnik bio izložen nasilju ili zlostavljanju, savetuje se da sačuva fotografije, video-snimke i audio-zapise koji to mogu dokazati.
Šta ako je vojnik tek napustio jedinicu?
Prva dva dana nakon odlaska iz jedinice u Rusiji se još ne smatraju krivičnim delom.
Tokom tog perioda vojnik može dobrovoljno da se obrati vojnom istražnom odeljenju i prijavi eventualno krivično delo koje je nad njim počinjeno.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava preporučuju da se pre toga kontaktira advokat ili pravni savetnik kako bi se procenile moguće posledice i odredili naredni koraci.
Ako odsustvo traje duže od dva dana, protiv vojnika već može biti pokrenut krivični postupak.
Čak i tada postoji mogućnost dobrovoljne predaje, ali je važno gde će se ona obaviti. Nadležnost često zavisi od mesta na kojem je vojnik pronađen ili gde se sam prijavio, a praksa se razlikuje od regiona do regiona.
Pravnici zato savetuju da se prethodno raspita gde postoje veće šanse da sud izrekne zatvorsku kaznu umesto vraćanja na front.
Nezavisni lekarski pregledi pre odlaska u vojno istražno odeljenje takođe mogu biti od velike pomoći, posebno ako postoje zdravstveni razlozi za trajni otpust iz službe.
Kada odsustvo traje duže od mesec dana
Posle više od mesec dana bekstva potraga za vojnikom postaje mnogo intenzivnija, a postupanje prema uhapšenima znatno strože.
Pravnici smatraju da je u toj fazi mnogo bolje samostalno angažovati advokata nego čekati hapšenje.
Ruski Krivični zakonik za neovlašćeno odsustvo duže od mesec dana predviđa kaznu do deset godina zatvora.
Ako postoje olakšavajuće okolnosti, moguće je dobiti blažu kaznu i služiti je u zatvorskoj koloniji otvorenijeg tipa.
Međutim, ukoliko tužilaštvo dokaže da je vojnik trajno nameravao da napusti vojsku – na primer korišćenjem lažnih dokumenata ili zaposlenjem u civilstvu – može biti optužen za dezerterstvo, za koje je tokom mobilizacije zaprećena kazna i do 15 godina zatvora.
Ni u tim slučajevima zdravstveni razlozi nisu isključeni kao osnov za otpust iz vojske, a pojedini postupci mogu se pokrenuti i na daljinu.
Ipak, mnogi slučajevi završavaju povratkom u vojsku, bilo da krivični postupak nije pokrenut, obustavljen ili je izrečena uslovna kazna.
Prema navodima organizacija koje pružaju pomoć vojnicima, poslednjih godina značajno je povećan broj onih koji su posle hapšenja ponovo poslati na front, često u jurišne jedinice.
Kada vojnik bude uhapšen
Iskustvo organizacija koje pružaju pravnu pomoć pokazuje da se najveći broj vojnika ili njihovih porodica javlja tek nakon hapšenja.
Najvažniji savet jeste da niko ne pokušava sam da vodi postupak.
Prisustvo advokata trebalo bi zahtevati u svakoj fazi procesa, usmeno i pismeno.
Glavni cilj pritvorenog vojnika i njegove porodice jeste da spreče njegovo vraćanje na front i da, ukoliko to želi, insistiraju na pokretanju redovnog krivičnog postupka.
Mnogi uhapšeni ostaju bez mogućnosti komunikacije, zbog čega organizacije preporučuju da članovi porodice odmah odu do mesta gde se osoba nalazi i zatraže susret.
Prema njihovim tvrdnjama, vojnici koji budu uhapšeni često trpe fizičko nasilje i pritiske.
Zbog toga se porodicama savetuje da budu što aktivnije, podnose prijave svim nadležnim institucijama i istrajno traže informacije, jer upravo takav pritisak može doprineti većoj bezbednosti pritvorenog vojnika.
(Kurir.rs/Meduza/Priredio: A.V.)