PUTINOV TRON SE TRESE ILI JE TO SAMO ILUZIJA? Stručnjaci analizirali pad rejtinga ruskog lidera, ko bi mogao da ga nasledi i šta čeka Moskvu posle 2030.
Dodajte Kurir u vaš Google izborPodaci o padu podrške Vladimiru Putinu poslednjih nedelja izazvali su veliku pažnju svetske javnosti. Prema istraživanjima ruskih agencija, podrška predsedniku Rusije pala je sa 70,4 na 66,9 odsto, dok je broj onih koji otvoreno ne podržavaju njegovu politiku porastao. Iako se radi o relativno malom padu, analitičari ocenjuju da je značajan jer dolazi u trenutku kada se Moskva suočava sa ekonomskim pritiscima, posledicama rata u Ukrajini i promenama u međunarodnim odnosima.
O tome šta ovi podaci zaista znače i da li predstavljaju početak političke krize u Kremlju govorili su u emisiji "Puls Srbije Vikend" politički analitičar Tomislav Kresović i profesor Dragan Petrović.
"Pad rejtinga ne znači i pad Putinove moći"
Tomislav Kresović ocenio je da se politička snaga ruskog predsednika ne može meriti samo kroz procente podrške, već kroz odnose unutar političke elite, bezbednosnog aparata i ekonomskih struktura.
- Politički sistem u Rusiji je takav kakav jeste. To je predsednički sistem sa jednom veoma moćnom figurom. Putin je, posle Staljina, čovek koji je najduže na vlasti u Rusiji. On je došao iz bezbednosnih struktura, iz KGB-a, zatim je bio čovek Kremlja oko predsednika Jelcina, a onda je sa svojim timom napravio novi politički model koji funkcioniše već više od 25 godina - rekao je Kresović.
On je istakao da pad rejtinga nije ključni pokazatelj kada se govori o Putinovoj poziciji.
- Suština nije samo u procentima podrške predsedniku. Mnogo važnije pitanje je stanje u političkoj oligarhiji, među ljudima koji imaju kapital i koji su vezani za sistem vlasti. Pitanje je da li će oni i dalje podržavati Putina punim kapacitetom ili će doći do nekih unutrašnjih promena - naveo je Kresović.
Prema njegovim rečima, Putin i dalje ima čvrstu kontrolu nad državnim aparatom.
- Njegov pad ne podrazumeva i gubitak njegove moći. On ima mandat do 2030. godine. Priča o njegovoj zameni za sada je više medijska tema nego realna politička situacija. Kremlj ima mnogo tajni i kada dođe vreme za odlazak Putina, odluka neće biti jednostavna niti će se donositi javno - rekao je Kresović.
Posle Putina - Putin?
Govoreći o mogućem nasledniku ruskog predsednika, Kresović je ocenio da nijedno ime koje se trenutno pojavljuje u javnosti ne predstavlja sigurnog kandidata.
Među onima koji se često pominju nalaze se Aleksej Džumin, Dmitrij Patrušev, Sergej Sobjanin, Andrej Belousov i Dmitrij Medvedev.
- Sva ta imena koja se sada pojavljuju u javnosti mogu da budu samo deo različitih analiza i nagađanja. Kod Putina postoji sistem u kojem se odluke donose unutar određenog kruga ljudi iz bezbednosnih struktura i političke elite. Ne treba očekivati da će se naslednik pojaviti kao neko ko je unapred poznat javnosti - ocenio je Kresović.
Dodao je da bi Putin mogao da zadrži veliki uticaj i nakon eventualnog odlaska sa predsedničke funkcije.
- Putin će, čak i kada ne bude predsednik, ako do toga dođe, sigurno imati važnu političku ili društvenu ulogu u Rusiji. Njegova era je obeležila čitav jedan period ruske države - rekao je Kresović.
Profesor Petrović: Rusija nije samo jedan čovek
Profesor Dragan Petrović ocenio je da je pogrešno posmatrati Rusiju isključivo kroz ličnost Vladimira Putina, jer iza njega postoji čitav sistem institucija, političkih struktura i interesa.
- Ruski protivnici često žele da personifikuju Rusiju u jednoj reči - Putin. Međutim, Rusija nije samo jedan čovek. Tamo postoji sistem, postoje određena opredeljenja i postoje ljudi koji će nastaviti određenu politiku bez obzira na to ko bude predsednik - rekao je Petrović.
On je naveo da se među potencijalnim naslednicima često pominju različita imena, ali da je prema njegovom mišljenju trenutno rano govoriti o konkretnom nasledniku.
- Da li će Putin ostati predsednik ili će doći neko mlađi, to nije najvažnije pitanje. Mnogo važnije je kakav će biti pravac ruske politike. Rusija je velika sila sa ogromnom teritorijom, resursima i stanovništvom i ona će imati značajnu ulogu u svetu bez obzira na personalne promene - rekao je Petrović.
Oligarsi, bezbednosne strukture i borba za uticaj
Sagovornici su ocenili da se najveće promene u Rusiji ne bi nužno odvijale kroz javnu političku borbu, već kroz odnose različitih centara moći.
Kresović je posebno ukazao na odnos između ruskih tajkuna i bezbednosnog sektora.
- Postoji određena razlika između dela tajkuna koji imaju veze sa Zapadom i bezbednosnih struktura koje smatraju da Rusija mora odlučnije da štiti svoje interese. To je jedna od važnih unutrašnjih linija u ruskom sistemu - rekao je on.
Profesor Petrović smatra da su upravo odnosi velikih sila ključni za razumevanje budućnosti Rusije.
- Moramo razumeti da se ovde ne radi samo o jednoj ličnosti, već o geopolitičkim interesima. Rusija raspolaže ogromnim prirodnim bogatstvima i zbog toga će uvek biti jedna od važnih svetskih sila - rekao je Petrović.
Rat u Ukrajini ostaje najveći izazov za Kremlj
Sagovornici su ocenili da će upravo razvoj situacije u Ukrajini imati veliki uticaj na budućnost ruske politike.
Kresović je rekao da je jedan od ključnih problema za Kremlj način na koji će se završiti rat i kakve će posledice ostaviti na rusko društvo.
- Putinovu poziciju danas najviše određuje pitanje rata i odnosa sa Zapadom. Njegov tim i dalje vodi politiku po određenom modelu, ali budućnost će zavisiti od toga kako će se završiti ovaj period velikih međunarodnih tenzija - naveo je Kresović.
Petrović je dodao da se Rusija ne može posmatrati samo kroz trenutne probleme.
- Ono što je važno jeste da Rusija ima svoje institucije, resurse i sistem koji funkcioniše. Personalna promena može da se desi, ali ona ne znači automatski promenu čitavog pravca države - zaključio je Petrović.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs