OSAM ZEMALJA KOČI SRBIJU NA PUTU KA EU: Stručnjaci otkrili zašto pojedini u regionu ne mogu da prihvate novu poziciju Beograda
Dodajte Kurir u vaš Google izborPoziv Srbije na velike međunarodne događaje, jačanje odnosa sa Francuskom i novi izazovi na putu ka Evropskoj uniji otvorili su brojna pitanja o položaju naše zemlje u savremenoj geopolitici.
Više o ovim temama, za emisiju "Redakcija", govorili su Marko Matić, iz Centra za odgovorne medije i Sava Stambolić, Centar za društvenu stabilnost.
- Ono što sam primetio jeste da se u hrvatskim medijima, umesto analiziranja sopstvenog učešća ili uloge njihovih zvaničnika, mnogo više bavilo predsednikom Vučićem - gde je bio, sa kim se sastao i kakvu je pažnju dobio. Čak su i naslovne fotografije i najave priloga često bile vezane za njega, što pokazuje određenu frustraciju. Čule su se i poruke da Srbija, da bi bila pozvana na ovakve događaje, prvo mora da ispuni određene uslove ili da se "pokaje" - rekao je Stambolić.
Odnosi Srbije i Francuske izvan evropskih podela
On je istakao da pojedini u regionu teško prihvataju činjenicu da Srbija vodi samostalnu politiku i gradi odnose sa različitim državama, uključujući i Francusku.
- Njima smeta što je predsednik Makron uputio poziv Srbiji i što Francuska sa našom zemljom razvija odnose. Srbija ne vodi istu politiku kao Makron ili njegova politička grupacija u Evropskom parlamentu, ali na državnom nivou postoje interesi koji povezuju dve zemlje. Kao države, Srbija i Francuska imaju saradnju u brojnim oblastima koju smo uspeli da izgradimo nezavisno od određenih evropskih političkih tema - naveo je.
Matić je ocenio da je situacija složenija jer više članica EU iz različitih razloga uslovljava napredak Srbije ka Uniji.
- Ne bih se složio sa terminom "rusofobija", jer u Evropskoj uniji, pre početka rata u Ukrajini, nije postojao takav odnos prema Rusiji. Razumem da kod pojedinih zemalja, pre svega baltičkih država, postoji određeni strah zbog istorijskih iskustava i blizine granica, ali strah i rusofobija nisu isto, ali problem je što se sada govori o blokadi napretka Srbije. Kada bi postojala samo jedna zemlja koja bi kočila Srbiju, verovatno bi bilo mnogo lakše pronaći rešenje. Videli smo to i na primeru odnosa Slovenije i Hrvatske, kada je Ljubljana dugo uslovljavala Zagreb, ali je na kraju, nakon arbitraže o Piranskom zalivu, došlo do pomaka, iako ni jedna strana nije bila u potpunosti zadovoljna - kaže.
- Međutim, situacija je sada drugačija, jer imamo osam država koje imaju različite razloge zbog kojih usporavaju proces. Kada postoji takav broj zemalja, mnogo je teže postići dogovor, jer svaka ima svoje prioritete. Baltičke zemlje su najviše fokusirane na pitanje odnosa Srbije prema Rusiji i usklađivanje spoljne politike sa Evropskom unijom, dok Holandija insistira na vladavini prava i demokratskim standardima. Bugarska ima svoje zahteve, a Hrvatska već duže vreme insistira na bilateralnim pitanjima - od Šarengradske ade do pitanja nestalih i tema povezanih sa ratnom prošlošću - za emisiju "Redakcija", istakao je Matić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs