Novi bizaran trend zaludeo milione: Naručite pizzu, pratite dostavu, a onda sledi preokret!
Dodajte Kurir u vaš Google izborInternetom se brzinom svetlosti proširio novi, naizgled bizaran trend koji je osvojio milione korisnika širom sveta. Reč je o takozvanim "dopaminskim aplikacijama" (poput servisa FoodNeverComes i FakeEats), koje simuliraju čitav proces onlajn kupovine i dostave, ali bez trošenja pravog novca i bez stvarne isporuke robe.
Novi digitalni fenomen počeo je kao neobična zabava među mlađim korisnicima u Južnoj Koreji, ali je kroz simulacije napravljene pomoću veštačke inteligencije ubrzo prerastao u globalni trend. Korisnici provode kasne noćne sate prelistavajući lažne menije restorana, puneći korpe i prolazeći kroz sve korake narudžbine. Iako zvuči potpuno apsurdno da neko gubi vreme na naručivanje obroka koji ne postoje, psihološki mehanizam koji stoji iza ove navike izuzetno je moćan i duboko povezan sa načinom na koji naš mozak reaguje na modernu tehnologiju.
Psihologija "lažne kupovine": Odakle dolazi osećaj zadovoljstva
Suština opčinjenosti ovim aplikacijama leži u hemiji mozga, tačnije u dopaminu, neurotransmiteru koji je odgovoran za osećaj nagrade, iščekivanja i motivacije. Naučnici objašnjavaju da mozak najjači nalet dopamina ne dobija u trenutku kada stvarno pojedemo picu ili obučemo kupljenu odeću, već tokom samog procesa pretrage, izbora i iščekivanja.
Aplikacije za lažnu dostavu uspešno repliciraju tri ključne faze kupovine: iščekivanje ("šta bih mogao odabrati"), slobodu izbora ("ja kontrolišem korpu") i trenutak potvrde ("narudžbina je uspešno poslata"). Sličan efekat mnogi su već ranije nesvesno primenjivali u svakodnevnom životu - od maštanja nad Pinterest slikama sa kućama iz snova, preko planiranja putovanja koja nikada ne realizuju, pa sve do punjenja korpi na sajtovima za kupovinu odeće od koje bi na kraju odustali pre plaćanja.
Dopaminske aplikacije su taj neformalni vid "terapije kupovinom" (retail therapy) pretvorile u kompletno digitalno iskustvo sa animacijama, nivoima nagrada i simulacijom praćenja dostave u realnom vremenu.
Jeftin hormon sreće u eri skupoće i stresa
Stručnjaci ističu da popularnost ovih aplikacija nije slučajna i da pruža uvid u finansijske i emotivne pritiske sa kojima se mlađe generacije danas suočavaju. Zbog rastućih troškova života i inflacije, naručivanje hrane putem pravih aplikacija za dostavu postalo je luksuz koji mnogi ne mogu priuštiti svake večeri.
Simulacije omogućavaju korisnicima da zadovolje psihološku potrebu za nagrađivanjem i opuštanjem nakon napornog dana, a da pri tome ne naprave minus na bankovnom računu. Takođe, za mnoge korisnike ovo predstavlja način borbe protiv kasnonoćnih napada apetita (stresnog prejedanja).
Prolazak kroz proces odabira hrane i "virtualno slanje" narudžbine kod nekih ljudi stvara varljivi osećaj sitosti i zadovoljstva, pa lakše odustanu od stvarne i često nezdrave kasne večere. Međutim, dok jedni u ovome vide bezazlenu i besplatnu zabavu, psiholozi i stručnjaci za bezbednost upozoravaju da ova digitalna igra ima i svoju mračniju stranu.
Prikrivene opasnosti: Da li lažne navike vode do realnih poremećaja
Glavna briga naučnika jeste mogućnost da kada se mozak navikne na učestale, brze i bezbolne nalete dopamina kroz simulacije kupovine, povećava se rizik od razvoja zavisničkog ponašanja. U trenutku kada virtuelna zabava prestane da pruža isti nivo uzbuđenja, postoji opasnost da korisnici pređu na stvarne platforme i počnu nekontrolisano da troše novac na pravu hranu, odeću ili kockanje kako bi zadržali isti intenzitet osećaja.
Pored toga, gejmifikacija svakodnevnih radnji stvara iluziju da se nagrada može dobiti bez ikakvog truda ili realnog uloga. Konstantno treniranje mozga na instant zadovoljstvo smanjuje toleranciju na frustraciju u realnom svetu, gde stvarne stvari zahtevaju vreme, novac i strpljenje.
Iako se ove aplikacije reklamiraju kao potpuno besplatne i sigurne za novčanik, stručnjaci podsećaju na staru zlatnu preporuku internet ere: ako ne plaćate proizvod, vi ste proizvod. Da bi ove platforme opstale i ostvarile profit, one intenzivno prikazuju reklame ili u pozadini prikupljaju podatke o navikama, ukusima i preferencijama korisnika.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.