"CILJ JE BIO DA SE ŠOKIRA, UPOZORI I POKAŽE MOĆ ORGANIZATORA" Gosti emisije "Usijanje" o pozadini migrantskog haosa u Španiji: "Ne deluju opasno, ali..."
Dodajte Kurir u vaš Google izborViše od 60.000 migranata ušlo je morem i kopnom u špansku eksklavu Seutu na afričkom kontinentu preko granice sa Marokom, desetine ljudi stradale su prilikom ovog prelaska. Pemijer Pedro Sančez okrivio je krijumčarske grupe za ovaj haos i upozorio da je teritorijalni integritet zemlje ugrožen. Uprkos nezapamćenom prodoru nekontrolisane mase, španska vlada saopštava da se većina migranata, njih 25.000 hiljada, koji su prešli u Seutu, sada dobrovoljno vratila u Maroko.
Zemlje EU su izuzetno uznemirene, a Vlade Danske, Italije i Finske traže da se Španija suspenduje iz Šengenskog prostora.
Da li se zatvaraju granice, da li će se sprečiti prodor marokanskih migranata na evropsko tlo i šta je pozadina ovog upada, u večerašnjoj emisiji "Usijanje", analizirali su Darko Obradović, Centar za stratešku analizu, Slobodan Dimitrijević, predsednik Srpsko ruskog pokreta, Miodrag Kapor, stručnjak za energetsku politiku i predsednik organizacije "Monitor odgovornost” i Aleksandar Valjarević, klimatolog i profesor geografije.
- Maroko je svojevremeno bio delom španska, a većim delom francuska kolonija, dok je Španija držala i Zapadnu Saharu. Pošto sada sarađujem sa Univerzitetom u Tangeru, odnosno Univerzitetom Muhamed VI u Maroku, iznenađuje me ova situacija, jer znam da su njihove plate, makar na univerzitetima, veoma visoke, mnogo veće nego na Balkanu. Šta je u pozadini svega, bolje će objasniti stručnjaci. Ovde u Kataloniji mi je dekan rekao da u poslednjih deset godina nije zabeležen toliki priliv migranata u jednom danu. Ranije su dolazili u manjim grupama, a sada ih je iznenadilo što pojedini nisu imali ni osnovnu opremu ili rančeve, posebno zbog opasnosti od morskih struja koje mogu da ih odnesu daleko od obale. Nisam želeo da ulazim u dublje političke konotacije, već samo da prenesem ono što sam ovde video i čuo - rekao je Valjarević.
Posebna atmosfera u Kataloniji
Ukazao je na to da su aktuelna dešavanja dodatno uznemirila javnost i da se u Kataloniji oseća specifična politička atmosfera koja se razlikuje od ostatka Španije.
- Pored velikih požara, kojima smo se prvenstveno bavili, sada je i ova situacija dodatno uznemirila javnost. O tome se mnogo govori u svim španskim medijima, a vidim da je i ovde u Kataloniji reakcija veoma snažna. U Kataloniji je situacija specifična. Oni čak nisu ni slavili osvajanje Svetskog prvenstva u meri u kojoj bi se to očekivalo. Tokom ovog meseca prošao sam gotovo celu Španiju, posebno Kataloniju, i na svakom koraku se oseća posebna politička atmosfera - kaže on.
Obradović se osvrnuo na migrantski talas u Španiji, ulogu krijumčarskih mreža i odluku koja je, prema njegovim rečima, pogrešno protumačena.
- Odluka španskog Vrhovnog suda u skladu je sa novom regulativom Evropske unije, odnosno evropskim paktom o migracijama. To je, pre svega, humana odredba. Video sam danas mnogo negativnih reakcija i komentara u kojima se tvrdi da je odluka doneta kako bi migranti bili pušteni u Evropu. Takve ocene su pogrešne. Suština je u tome da su upravo zbog prakse "brzog vraćanja" evropske obale bile suočene sa velikim brojem tragedija i stradalom decom koju je more izbacivalo - naveo je.
- Mnogi ljudi koji pokušavaju da pređu granicu zapravo jesu i žrtve trgovine ljudima. To nije samo situacija kada je neko prisiljen na nešto - i kada osoba plati krijumčaru da je ilegalno prebaci u drugu zemlju, ona postaje deo tog sistema u kojem je istovremeno i žrtva i učesnik. Zbog toga je uvedeno pravilo da mora da postoji postupak granične kontrole. To ne znači automatski ulazak u zemlju, već proveru i donošenje odluke - objasnio je Obradović.
Kapor je ocenio da se pitanje migracija često koristi za političke obračune i jačanje određenih ideologija u Evropi.
- Vidite, termin "migranti" se često zloupotrebljava, kao i priče o njihovoj navodnoj opasnosti po Evropu. To je jedna ksenofobna i rasistička parola koju posebno koriste desničarske partije, koje su nekada bile na ekstremnim pozicijama, a danas su, nažalost, postale deo glavnog političkog toka u mnogim evropskim državama. U pojedinim zemljama te partije prete i da osvoje vlast. Tu temu koriste i pojedinci iz sveta tehnologije i veštačke inteligencije, uključujući i one koji imaju veliki uticaj na društvene mreže i koji su bliski američkoj administraciji - rekao je.
- Važno je reći da su i neki od tih ljudi svojevremeno bili migranti. Zbog toga takav odnos smatram licemernim. Sjedinjene Američke Države su, osim starosedelačkog stanovništva, istorijski nastale kao zemlja migranata. Zato smatram da se ova tema često koristi za političke ciljeve. Srbija je, takođe, u prethodnom periodu pokazala human odnos prema migrantima i zbog toga je bila pohvaljena od strane Evropske unije. Takav pristup bi trebalo da bude primer i za druge države - istakao je.
"Cilj je bio da se pokažu kapaciteti i moć"
Dimitrijević je ocenio da je događaj bio pažljivo organizovan i da iza njega vidi jasnu poruku, uz osvrt na svoja ranija iskustva i stavove o migrantskoj temi.
- Vidim veoma dobro organizovan događaj koji je imao za cilj da šokira, upozori i pokaže mogućnosti organizatora. To je bila poruka o tome ko ima moć i kakve kapacitete poseduje. Ne vidim ovo kao pitanje podrške migrantima, jer kada govorim o migrantima, meni se odmah nameću i neka druga iskustva, poput slučajeva sa albanskim migrantima koji su dolazili, dobijali statuse i državljanstva, a zatim, kako ja to vidim, učestvovali u otimanju srpske teritorije - podsetio je Dimitrijević.
Na pitanje voditeljke da li se slaže sa tim da su i migranti ljudi u nevolji, kao što je prethodno rekao gospodin Kapor, odgovorio je:
- Ovi ljudi koje sam sada gledao meni su više ličili na grupu mladih koji su se našli na nekoj ekskurziji. Nisu mi delovali opasno. Delovali su mi kao ljudi koje bih smestio u kontrolisan prostor, razgovarao sa njima, objasnio im da to što su možda dobili određene papire bez imena i neku finansijsku pomoć nije dovoljan razlog da rizikuju život i dolaze u zemlju koja ih ne želi. Vratio bih ih nazad i ozbiljno razgovarao sa onima koji su ih organizovali - o troškovima, šteti i posledicama koje ovakve situacije imaju po lokalno stanovništvo. Pitao bih se zbog čega se odjednom govori o desetinama hiljada mladih muškaraca koji su ugroženi, dok se isto ne govori o ženama iste starosne dobi. Postavio bih pitanje da li je cilj da oni nastave dalje, ne samo ka Španiji, već i prema drugim evropskim gradovima - za Kurir televiziju, rekao je Dimitrijević.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs