KORAK PO KORAK KAKO DA NEKOME SPASITE ŽIVOT Spasilac otkriva šta nikako ne smete da uradite kada se neko utapa: "Tada je potrebno pristupiti reanimaciji!"
Dodajte Kurir u vaš Google izborLeto je vreme kupanja, ali i vreme kada jedna sekunda nepažnje može da bude kobna. Utapanje često ne izgleda onako kako ga zamišljamo. Bez velike buke i pozivanja u pomoć, osoba može nestati pod vodom gotovo neprimetno.
Šta raditi kada nekoga izvučemo iz vode, da li odmah početi sa masažom srca, kako pravilno dati veštačko disanje i koje greške mogu da ugroze život, za emisiju "Puls Srbije", objasnio je Ivan Jovanović - spasilac CKS.
- Uzroci utapanja mogu biti različiti. Voda nosi određene rizike kojih ljudi nisu uvek svesni, a panika i okolnosti u kojima se osoba nađe mogu dodatno doprineti utapanju. Utapanje ne mora uvek izgledati onako kako ga zamišljamo. Osoba može jednostavno potonuti i ostati ispod površine, ali može i pokušavati da se održi na vodi i bori za vazduh, sve dok ne izgubi snagu i ne potone. Kada je reč o prepoznavanju osobe koja je u nevolji, važno je obratiti pažnju na promene u njenom ponašanju - počeo je Jovanović.
- Pre svega, apelovao bih na sve gledaoce da ne idu sami na kupališta, već da biraju uređena kupališta na kojima postoji mogućnost pružanja prve pomoći. Posebno roditelji male dece moraju da ih neprestano nadziru kada su u vodi ili u njenoj blizini. Ako smo prethodno pratili osobu, možemo primetiti promenu u njenom ponašanju - nepravilno plivanje, mahanje rukama ili borbu za dah. Važno je reagovati i kada igra dece ili mladih počne da prelazi granice bezbednog ponašanja - nastavio je.
Ne skačite odmah u vodu
Kako je objasnio, pokušaj spasavanja osobe iz vode može biti opasan ukoliko osoba koja pomaže nije obučena za takve situacije.
- Nisu svi spasioci. To je odgovoran posao koji zahteva određeno znanje, jer se vrlo često dešava da i pomagač koji nije obučen postane žrtva. Ako smo na uređenom kupalištu, najvažnije je da odmah obavestimo spasioca. Ukoliko nema spasioca, potrebno je pozvati hitne službe, a tek onda pristupiti pružanju pomoći - objasnio je spasilac.
Osobi u nevolji, kako je naveo, najbolje je prići uz pomoć predmeta koji pluta, kako bi se zaštitio i sam pomagač.
- To može biti dušek, sredstvo za naduvavanje, SUP daska, lopta ili bilo koji drugi predmet koji može da pluta. Na taj način možemo pomoći osobi, a istovremeno smanjiti rizik po sopstvenu bezbednost.
Šta uraditi nakon izvlačenja iz vode?
Posebno je važno pravilno reagovati kada se osoba izvuče na obalu i ne pokazuje znake života.
- Tada je potrebno pristupiti reanimaciji, sa ciljem da se povrate normalno disanje i rad srca. Najpre moramo da proverimo da li je osoba bez svesti i da li diše. To radimo tako što je protresemo za ramena i pokušamo da je dozovemo. Ako nema reakcije, potrebno je pozvati pomoć, odnosno Hitnu pomoć, dok mi nastavljamo sa pružanjem prve pomoći. Nakon toga, potrebno je zabaciti glavu i proveriti disanje. Uvo približimo ustima osobe, posmatramo grudni koš, slušamo da li postoje zvuci disanja i osećamo na obrazu da li postoji protok vazduha. Disanje proveravamo desetak sekundi. Ukoliko ga nema, započinjemo reanimaciju - kaže Jovanović.
Kako je istakao, osobu koja se utopila ne treba okretati, tresti niti pokušavati da se iz nje "izbaci" voda.
- Ne treba da okrećemo osobu niti da je tresemo. Pre svega treba dati pet inicijalnih udaha usta na usta. Na taj način postoji mogućnost da osoba počne da diše pre započinjanja masaže srca. Ako do toga ne dođe, nakon pet inicijalnih udaha počinje masaža srca.
30 pritisaka, pa dva udaha - istakao je spasilac.
Objasnio je i kako se kod odrasle osobe pravilno izvodi masaža srca.
- Kod odraslih osoba obe ruke se preklapaju, a koren šake postavlja se na grudnu kost. Ramena treba da budu iznad osobe, a pritisci na grudni koš duboki oko četiri do pet centimetara. Potrebno je uraditi 30 pritisaka na grudni koš, nakon čega slede dva udaha usta na usta. Reanimaciju potom nastavljamo u istom ritmu.
Naglasio je da reanimaciju ne treba prekidati bez razloga, već nastaviti sve dok se ne pojave znaci povratka vitalnih funkcija ili dok pomoć ne preuzme postupak.
- Osoba kojoj se povrate vitalne funkcije neće ustati kao na filmu i odmah početi da govori. Mogu se pojaviti pokreti, facijalne ekspresije i drugi znaci povratka vitalnih funkcija. Zato je važno povremeno pratiti lice osobe i njene reakcije, kao i proveravati da li se vraćaju disanje i cirkulacija - za Kurir televiziju, objasnio je spasilac Jovanović.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs