Kada idete u prodavnicu uvek parkirajte što dalje od ulaza: Stručnjaci kažu da ovo pravilo može značajno uticati na život
Dodajte Kurir u vaš Google izborKoliko god bismo želeli da živimo duže, pomisao na potpunu promenu životnih navika većini ljudi deluje zastrašujuće. Osim toga, saveti poput „hranite se zdravo“ ili „više vežbajte“ često su previše uopšteni da bi bili zaista korisni.
Dobra vest je da i male promene mogu produžiti životni vek, pa tako ne morate da se odreknete čokoladne torte, potpuno izbacite alkohol ili plaćate skupu članarinu u teretani da biste povećali šanse za dug život. Evo šta stručnjaci za dugovečnost preporučuju da radite svakog dana.
Češće kretanje tokom dana moglo bi da bude jedan od najvažnijih faktora za duži život. Dobra vest je da ne morate svakodnevno da provodite sat vremena u teretani da biste osetili koristi. Jedno istraživanje pokazalo je da 7.000 koraka dnevno smanjuje rizik od prerane smrti čak 70 odsto kod osoba srednjih godina.
Vreme za usporavanje
Prema rečima dr Tobijasa Danga, psihijatra i medicinskog direktora za mentalno zdravlje i dobrobit u zdravstvenom sistemu Kaiser Permanente u Kaliforniji, povećanje broja koraka ne mora da bude komplikovano niti da zahteva velike promene životnog stila. „Kada idete u prodavnicu, parkirajte automobil dalje od ulaza. Ako između sastanaka imate pet minuta, izađite i prošetajte oko zgrade ili oko kuće ako radite od kuće“, savetuje.
Ako ne volite da hodate, ne brinite. Nastavite da tražite aktivnost u kojoj uživate jer ćete samo tako imati motivaciju da istrajete. To može biti joga, ples, surfovanje ili bilo koja druga aktivnost koja vas pokreće. „Ako vam je zabavno, nastavićete da se bavite time“, kaže Dang.
U užurbanom ritmu života teško je pronaći vreme za usporavanje, no najnovija istraživanja pokazuju da meditacija, joga, potpuna svesnost i vežbe sporog disanja mogu doprineti dužem životu. Te aktivnosti mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti, koje su odgovorne za svaku petu smrt, kaže dr Džozef Merkol, specijalista porodične medicine i autor knjige „Your Guide to Cellular Health“. Prema njegovim rečima, dovoljno je posvetiti im samo pet minuta dnevno pre spavanja.
„Osnovna meditacija podrazumeva mirno sedenje, zatvorene oči i duboko disanje tokom nekoliko minuta“, objašnjava Dang. Ako vam takav oblik meditacije ne odgovara, postoje i druge mogućnosti. Dang predlaže da pokušate da uočite po jedan predmet svake boje duge, prošetate bez mobilnog telefona ili koristite aplikaciju koja vas vodi kroz meditaciju.
Odvajanje vremena za porodicu i prijatelje mnogima se čini kao luksuz, no održavanje bliskih odnosa jedan je od najvažnijih faktora dugog i zdravog života. Američki lekar Vivek Murti uporedio je zdravstvene posledice usamljenosti i društvene izolacije sa pušenjem 15 cigareta dnevno. Osim toga, „čvrsti međuljudski odnosi povećavaju šanse za duži život za čak 50 odsto“, tvrdi Merkol. Dang preporučuje da svakog dana učinite nešto kako biste ojačali svoje društvene veze.
Klikom na link saznajte koju hranu stručnjak za dugovečnost nikada ne jede.
Prema rečima dr Rejčel Markez, lekarke porodične medicine iz zdravstvenog sistema Kaiser Permanente, i kratki trenuci povezivanja mogu biti dragoceni. Razgovor sa osobom koja vam poslužuje kafu, pozdrav komšiji ili telefonski poziv prijatelju takođe su važni oblici društvene interakcije. „Ključ ljudske povezanosti veoma je jednostavan, ali izuzetno snažan“, dodaje Dang.
Gotovo svi znaju da bi trebalo da se hrane zdravije, ali malo ko je spreman da preko noći potpuno promeni ishranu. „Ako želite da dodate godine svom životu, počnite od onoga što vam je na tanjiru“, kaže Merkol. To potvrđuje i istraživanje Univerziteta Harvard, koje je pokazalo da je poboljšanje prehrambenih navika tokom 12 godina značajno smanjilo rizik od smrti. Ne morate sve da promenite odjednom. Male promene takođe mogu imati veliki efekat.
Prema dr Majklu Gregeru, jednom od osnivača Američkog koledža za medicinu životnog stila i autoru knjige „How Not to Die“, veliko međunarodno istraživanje pokazalo je da pet jednostavnih promena u ishrani može produžiti život. To uključuje češću konzumaciju mahunarki, celih žitarica i orašastih plodova, kao i smanjenje unosa mesa i gaziranih pića.
Spavajte dovoljno
Dr Vinelena Kanio, specijalistkinja gerijatrije iz zdravstvenog sistema Kaiser Permanente, savetuje da se usredsredite na zdrave zamene. Na primer, birajte obrano mleko umesto punomasnog ili popodnevnu užinu zamenite orašastim plodovima ili voćem.
Greger naglašava da nema ništa loše u tome da za rođendan ili posebne prilike pojedete ono što volite. „No u svakodnevnoj ishrani trebalo bi prvenstveno da se oslanjamo na prirodne namirnice koje dolaze sa polja, a ne iz fabrika“, ističe.
Jedan od najboljih načina za produženje života jeste poboljšanje kvaliteta sna, smatra dr Florens Komit, endokrinološkinja i osnivačica Centra za preciznu medicinu i zdravu dugovečnost. Prema podacima klinike Mejo, muškarci koji dovoljno spavaju u proseku žive pet godina duže od onih koji hronično ne spavaju dovoljno. „Svake noći obezbedite šest do osam sati kvalitetnog sna kako biste imali dovoljno dubokog sna za obnovu imunog sistema i osećaj odmorenosti“, savetuje Komit.
Ako želite da živite duže, odmah nakon buđenja izađite na dnevnu svetlost umesto da ostanete u krevetu i pregledate sadržaj na mobilnom telefonu. Već nekoliko minuta prirodne svetlosti ujutru može imati pozitivan uticaj na zdravlje. „Izađite napolje tokom prvog sata nakon buđenja kako biste bili izloženi prirodnoj sunčevoj svetlosti“, kaže Markez. Samo pet do deset minuta jutarnjeg sunca pomaže da se resetuje unutrašnji biološki sat koji reguliše san, hormonsku ravnotežu, metabolizam i rad imunog sistema.
Ako želite da živite duže, ne morate potpuno da se odreknete alkohola. No važno jepiti umereno. Dr Našira Pandja, profesorka i šefica Odeljenja za gerijatriju na Univerzitetu Nova Southeastern na Floridi, upozorava da prekomerna konzumacija alkohola može ozbiljno narušiti zdravlje.
„Konzumacija više od jednog alkoholnog pića dnevno za žene i dva za muškarce štetna je i može dovesti do hronične bolesti jetre, srčane insuficijencije, padova i nesreća koje mogu imati smrtonosne posledice“, upozorava lekarka za The Huffington Post.
Večni optimista
Dik van Dajk, legendarni američki glumac i komičar, poznat po ulogama u filmskim klasicima poput „Meri Popins“ i „Čiti Čiti Beng Beng“, 13. decembra 2026. napuniće 101 godinu. Obožavani glumac svoju izuzetnu dugovečnost pripisuje pozitivnom pogledu na život i činjenici da se nikada ne ljuti.
Naravno, dugovečnost zavisi od brojnih faktora, uključujući genetiku i način života, no tvrdnje Van Dajka imaju i naučnu osnovu. Brojna istraživanja pokazala su da su niži nivo stresa, kao i pozitivan i optimističan pogled na život, povezani sa dužim životnim vekom.
Na primer, početkom tridesetih godina 20. veka istraživači su zamolili grupu od 678 mladih redovnica, od kojih je većina imala oko 22 godine, da pri ulasku u samostan napišu autobiografiju.
Šezdeset godina kasnije naučnici su analizirali njihove tekstove i uporedili ih sa dugoročnim zdravstvenim ishodima tih žena.
Otkrili su da su žene koje su u mladosti izražavale više pozitivnih emocija, poput zahvalnosti umesto ogorčenosti, u proseku živele deset godina duže od onih čiji su zapisi bili negativnijeg tona, piše The Conversation.
Istraživanje sprovedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu takođe je pokazalo da su optimističnije osobe živele između 11 i 15 odsto duže od pesimističnijih.
Još jedno istraživanje iz 2022. godine, koje je obuhvatilo oko 160.000 žena različitog etničkog porekla, pokazalo je da su optimističnije ispitanice imale veće šanse da dožive devedesete godine života u poređenju sa pesimističnim ženama.
Jedno od mogućih objašnjenja tih rezultata povezano je sa uticajem koji ljutnja ima na srce.
Osobe koje imaju pozitivniji ili optimističniji pogled na život obično bolje upravljaju svojom ljutnjom. To je važno zato što ljutnja podstiče oslobađanje adrenalina i kortizola, glavnih hormona stresa, naročito kod muškaraca. Čak i kratkotrajni izljevi besa mogu narušiti zdravlje srca i krvnih sudova.
Dugotrajni stres i učestala ljutnja dodatno opterećuju kardiovaskularni sistem, što je povezano sa povećanim rizikom od razvoja srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2. Upravo te bolesti odgovorne su za oko 75 odsto prevremenih smrti. Iako stres i ljutnja nisu jedini uzroci tih bolesti, značajno doprinose njihovom razvoju.
Zato, kada Dik Van Dajk kaže da se ne ljuti, moguće je da je upravo to jedan od razloga njegove dugovečnosti.
Ćelijsko objašnjenje
Postoji i dublje, ćelijsko objašnjenje uticaja stresa na dugovečnost, koje je povezano sa telomerima. Telomere su zaštitni završeci na krajevima hromozoma, nosilaca genetskih informacija u ćelijama.
Kod mladih i zdravih ćelija telomere su duge i očuvane. No, kako starimo, one se postepeno skraćuju i oštećuju. Kada postanu previše istrošene, ćelije se sve teže dele i obnavljaju, što je jedan od razloga ubrzanog procesa starenja.
Stres je povezan sa bržim skraćivanjem telomera, zbog čega ćelije teže međusobno komuniciraju i obnavljaju se. Drugim rečima, emocije koje izazivaju stres, poput nekontrolisane ljutnje, mogu ubrzati proces starenja.
Jedno istraživanje takođe je pokazalo da je meditacija, koja pomaže u smanjenju stresa, povezana sa većom dužinom telomera. To znači da bolje upravljanje ljutnjom može doprineti dužem životu.
Osim toga, optimisti češće usvajaju zdrave životne navike, poput redovne fizičke aktivnosti i zdrave ishrane, koje doprinose zdravlju i dugovečnosti smanjujući rizik od kardiovaskularnih bolesti. I sam Dik Van Dajk nastoji da vežba najmanje tri puta nedeljno.
Ako želite da živite dugo poput Dika Van Dajka, postoje načini na koje možete bolje upravljati stresom i ljutnjom.
Suprotno uvreženom mišljenju, „izbacivanje“ ljutnje udaranjem u vreću za boks, vikanjem u jastuk ili iscrpljujućim trčanjem dok osećaj ne prođe zapravo ne pomaže. Takve aktivnosti održavaju organizam u stanju pojačane pobuđenosti, dodatno opterećuju kardiovaskularni sistem i mogu produžiti odgovor organizma na stres.
Mnogo je korisniji smireniji pristup: usporavanje disanja, brojanje udaha i izdaha ili tehnike opuštanja poput joge mogu pomoći u smirivanju kardiovaskularnog sistema umesto njegovog dodatnog opterećenja. Dugoročno to smanjuje opterećenje srca i može doprineti dužem životu. Važno je primeniti takve tehnike svaki put kada osetite izražen stres ili ljutnju.
Pozitivne emocije možete podstaći i tako što ćete biti prisutniji u svakodnevnom životu. Kada ste usredsređeni na sadašnji trenutak, bolje primećujete šta se događa oko vas i u vama samima.
Na primer, ako planirate večeru sa partnerom, pokušajte da taj trenutak učinite posebnim. Rezervišite restoran koji oboje zaista volite ili zamolite za mirnije mesto kako biste mogli neometano da razgovarate. Usporite, obratite pažnju na sadašnji trenutak i svesno doživite sve što vidite, čujete, mirišete, kušate i osećate.
Pozitivne emocije možete podstaći i tako što ćete odvojiti vreme za igru. Za odrasle igra znači baviti se nečim isključivo zato što u tome uživaju, a ne zato što ima određenu svrhu ili cilj. Takve aktivnosti podstiču pozitivne emocije koje mogu imati povoljan uticaj na zdravlje.
Savet Dika Van Dajka možda je zaista na mestu. Iako ne možemo da kontrolišemo sve faktore koji utiču na naše zdravlje, učenje kako da upravljamo ljutnjom i razvijanje pozitivnijeg pogleda na život mogu doprineti boljem zdravlju, većem kvalitetu života i dugovečnosti.
(Kurir.rs/ zagreb.info)
Bonus video: