ŠTA SE DEŠAVALO U HAGU SA RATKOM MLADIĆEM? Šljivančanin i Kastratović otkrili detalje o generalu i njegovim poslednjim danima: "Njegov lik je svetao"
Dodajte Kurir u vaš Google izborRatko Mladić, nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske i haški osuđenik, preminuo je u 84. godini u pritvorskoj jedinici u Hagu. Uprkos zahtevima porodice i zvaničnika da mu, nakon više moždanih udara i pogoršanja zdravstvenog stanja, bude omogućeno lečenje u Srbiji, taj zahtev nije uslišen. Mehanizam u Hagu naložio je istragu okolnosti njegove smrti.
O životu, vojnoj karijeri, odnosu prema vojnicima, ali i njegovim poslednjim danima u Hagu govorili su pukovnik u penziji Veselin Šljivančanin i general Luka Kastratović, za emisiju "Puls Srbije" kod voditelja Nikole Miloradovića.
General obeležio jednu epohu
Veselin Šljivančanin je govorio o tome kako pamti generala Mladića i istakao da je na njega gledao kao na oficira koji je predstavljao uzor generacijama vojnika.
- Ovih dana dosta pričamo, nažalost, povodom njegove smrti, o generalu Ratku Mladiću. On je obeležio jednu epohu i jedno vreme. Služio je za primer kao čestit oficir, častan, pregalac, iskren i odan svom narodu i otadžbini. Bio je odan i Jugoslaviji, koju je, koliko sam ja znao i koliko mi je pričao i u Hagu, poštovao i voleo. Bio je zaista oficir koji je mogao da posluži za uzor - rekao je Šljivančanin.
Kako je naveo, Mladić nije birao gde će služiti, već je tokom karijere često dobijao najteže zadatke.
- Nije birao mesto gde će mu biti službovanje. Počeli su da ga šalju na najteže dužnosti, brzo je premešten iz Makedonije u Knin. Sećam se i perioda kada sam bio u Banjaluci sa generalom Blagojem Madžićem, kada se odlučivalo o kadrovima i kada je bilo reči o stvaranju Republike Srpske. Tada Ratko Mladić još nije bio u Republici Srpskoj, bio je u Kninu, ali svi oficiri i ljudi koje sam poznavao imali su samo reči hvale za njega. Govorili su o njemu kao o uzoru i o tome kakav treba da bude oficir i vojnik - ispričao je Šljivančanin.
On je naveo i da je sa Mladićem imao priliku da se susretne tokom boravka u pritvoru.
- Kada smo se susreli u međunarodnom pritvoru, sećam se njegovih reči: "Evo, vidiš, Ivo, i ja dođoh ovde". Došao je baš na jedinicu gde sam ja bio - rekao je on.
Šljivančanin je potom izneo svoje viđenje ratnih događaja i uloge koju je Mladić imao kao komandant, uz tvrdnju da su pripadnici Vojske Republike Srpske, kako je rekao, nastojali da poštuju ratno i međunarodno pravo.
- Mi smo sve radili što je trebalo po zakonu, da štitimo čak i neprijatelja više nego što smo štitili svoje mlade vojnike i svoj narod. Nekada smo bili spremni da naši ljudi nastave da bi zaštitili drugoga. Ja sam to i u Hagu govorio i sada tvrdim, znam šta sam doživeo. Za mene to nije bio rat dok nisu NATO snage napale položaje Vojske Republike Srpske. Ovo drugo su bili međunacionalni sukobi, u kojima su nacionalisti izazivali sukobe i vukli jedan narod protiv drugog - rekao je Šljivančanin.
"Ostaće heroj kroz istoriju"
General Luka Kastratović govorio je o podelama koje postoje u javnosti kada je reč o Ratku Mladiću i njegovom istorijskom nasleđu.
- Oni koji su neprijatelji Srbije jednostavno ne žele da ističemo nekoga ko je hrabar i ko je primer borbe za slobodu i nezavisnost. On je, po mom mišljenju, heroj i ostaje kao pozitivan primer u najtežim uslovima kako se bori za slobodu. Oni žele da ga omalovaže. Pogledajte kakvi su naslovi u njihovim informativnim medijima. Jednostavno, mrze Srbiju i njima smeta da on bude primer. On će ostati kao heroj kroz istoriju, bez obzira na to šta oni pisali. Ne mogu da ukaljaju njegov lik. Njegov lik je svetao - rekao je Kastratović.
Govoreći o mogućnosti da Mladić poslednje dane provede u Srbiji, Kastratović je ocenio da je država, prema njegovom mišljenju, preduzela ono što je mogla, ali je istovremeno izneo veoma oštre tvrdnje o Haškom tribunalu.
- Država je preduzela ono što je mogla, i ne samo za Mladića, nego i za Miloševića i druge haške optuženike. Haški sud, to nije sud pravde, to je sud moćnika Zapada. Oni su vršili pritisak i produžavali život Ratku Mladiću, ali ne samo njemu, sa ciljem da prizna da je kriv. Drugim rečima, da bi opravdali zlodela koja su radili prema Srbima - rekao je Kastratović.
On je dodao da, prema njegovom mišljenju, Mladić nije želeo da prihvati takav odnos prema sebi.
- Za mene je veliki Ratko Mladić upravo zbog toga što nije pristao da prizna grešku. Obećavali su, pa čak i Pavkoviću i mnogima drugima, da će, ako priznaju grešku, smanjiti kaznu, pustiti ih ili omogućiti lečenje. Drugim rečima, oni su za mene višestruki heroji samom činjenicom da nisu prihvatili da daju izjavu onako kako im to diktira Haški sud - rekao je Kastratović.
Na pitanje da li je postojala mogućnost da Mladić poslednje dane provede u Srbiji, Šljivančanin je rekao da je, prema njegovom mišljenju, takva mogućnost postojala, ali da u Hagu nije bilo dovoljno humanosti.
- Kada gledamo humano, sve je postojalo. Postojala je mogućnost. Ali tamo nema humanosti. Pogledajte slučaj Pavkovića. On je izdržao čitavu kaznu i pustili su ga u poslednjem trenutku, kada su videli da umire. Kod Ratka Mladića nije bilo isto. On je bio osuđen na drugu kaznu, manje je vremena proveo u pritvorskoj jedinici i nisu hteli da ga puste. Kod njih humanost ne postoji. Pavkovića su pustili da izdahne čim dođe - rekao je Šljivančanin.
Šljivančanin se osvrnuo i na najave o mogućim blokadama tokom sahrane Ratka Mladića, ističući da bi, kako je rekao, bilo nedopustivo sprečavati porodicu da ga dostojanstveno isprati.
- Ako je došlo dotle da danas imamo ljude u Srbiji koji hoće da zabrane da se sahrani mrtav čovek, kome, kako kaže naš narod, mrtvome treba sve najbolje, bez obzira na to da li ga ja poštujem ili ne, da li sam ga podržavao ili nisam, onda tu nema ničeg ljudskog. Kome smeta da Ratko Mladić bude sahranjen pored svoje ćerke? Kome smeta ceremonija Srpske pravoslavne crkve i da se sahrana obavi na dostojanstven način? Verujem da će država Srbija učiniti sve da se to obavi kako treba - rekao je Šljivančanin.
"Proučite njegovu biografiju"
Na kraju razgovora Kastratović je poručio da bi mlađe generacije trebalo da proučavaju period ratova na prostoru bivše Jugoslavije i biografiju Ratka Mladića.
- Mladi naraštaji treba da prouče građanski rat u Jugoslaviji, odnosno razbijanje i odvajanje Srbije i Crne Gore, kao i kako su se borili u Republici Srpskoj. Treba da prouče primere herojstva i čojstva naših boraca u Republici Srpskoj, Srbiji, Crnoj Gori i na prostoru bivše Jugoslavije. Treba zaista da prouče biografiju Ratka Mladića i da im ona bude nauk: da se bore za jedinstvo i da shvate da nejedinstvo i nesloga ne dovode do napretka, već da su jedinstvo i borba za slobodu ono što može da bude uslov za napredak - rekao je Kastratović.
Kako je dodao, nesporazumi u društvu, prema njegovom stavu, treba da se rešavaju kroz institucije.
- Treba da se okrenemo proizvodnji i školstvu, a ne svađama. Ako ima nekih nesporazuma, to treba rešavati kroz parlament, kroz Skupštinu Srbije i kroz lokalne samouprave, a ne na ulici i na poziv na razbijanje i ubijanje - zaključio je Kastratović.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs