Ko sve zarađuje na našim podacima? Telefoni kriju tajne, od jednog klika nastaje čitava industrija
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Aplikacije i oglašivačke mreže prikupljaju i povezuju podatke korisnika, često preko servisa koje ne vidimo na prvi pogled.
- Podaci se koriste za profilisanje i preciznije oglašavanje, a u lancu su i data brokeri koji ih obrađuju i monetizuju.
- EU pojačava pritisak kroz GDPR, DMA i DSA, dok korisnicima ostaje da pažljivo biraju dozvole koje daju aplikacijama.
Aplikacije, oglašivačke mreže, analitičke kompanije i veliki tehnološki sistemi prikupljaju, čuvaju, povezuju i analiziraju podatke o korisnicima, a zatim ih koriste za oglašavanje, profilisanje i druge poslovne svrhe. Upravo na to upozorava nova analiza Dojče velea, koja pokazuje koliko je komplikovan lanac kroz koji naši podaci prolaze.
Problem je što kada instaliramo aplikaciju često vidimo samo njen prednji deo. Kliknemo „prihvatam“ i krenemo dalje, dok se iza kulisa mogu uključiti servisi u oblaku, alati za analizu, oglašivačke mreže i drugi pružaoci usluga. Evropski odbor za zaštitu podataka navodi da se podaci mogu kombinovati iz različitih izvora kako bi se napravili detaljniji profili korisnika, dok su data brokeri i kompanije za analitiku deo veoma složenog oglašivačkog ekosistema.
Jedan novi slučaj ponovo je otvorio staro pitanje
Koliko daleko sve to može da ode najbolje pokazuje slučaj aplikacije za upoznavanje Grindr. Oko 12.000 korisnika u Velikoj Britaniji pokrenulo je postupak tvrdeći da su njihove veoma osetljive informacije, uključujući podatke povezane sa HIV statusom, bile prosleđivane trećim stranama.
Spor je početkom septembra 2026. završen nagodbom vrednom 26 miliona funti, ali bez priznanja odgovornosti kompanije, koja i dalje osporava navode i ističe da je od 2020. promenila svoj program zaštite privatnosti.
Nije problem samo ono što sami ukucamo
Nije neophodno da nekome napišemo „živim na toj i toj adresi“ da bi sistem mogao da zaključi gde živimo. Ako određeni servis ima podatke o lokaciji, vremenu kada se obično nalazimo na određenom mestu i druge informacije povezane sa uređajem, iz toga može da napravi pretpostavke o našim navikama. Evropski odbor za zaštitu podataka upravo upozorava da kompanije mogu kombinovati podatke iz više izvora i na osnovu njih praviti korisničke profile.
Još jednostavniji primer je oglašavanje. Ako sistem zna da često pretražujemo automobile, posećujemo sajtove o automobilima i gledamo sadržaj o novim modelima, oglašivaču je mnogo vrednije da nam prikaže reklamu za automobil nego potpuno nasumičan oglas.
Google i druge velike platforme baš kroz takve sisteme omogućavaju oglašivačima da dođu do određene publike, dok se korisnički podaci koriste za stvaranje i unapređivanje modela targetiranja.
Gde su tu data brokeri?
Posebnu ulogu imaju takozvani data brokeri, odnosno kompanije čiji je posao prikupljanje podataka iz različitih izvora, njihova obrada i stvaranje profila ili drugih proizvoda koji mogu imati komercijalnu vrednost. Evropski odbor za zaštitu podataka je 2026. objavio studiju koja upravo ispituje tržište data brokera i različite načine na koje se podaci prikupljaju, povezuju i monetizuju. U istraživanju je identifikovano više od 40 data brokera i pružalaca podataka aktivnih u Belgiji, što pokazuje da iza velikih poznatih tehnoloških kompanija postoji čitav dodatni sloj industrije.
Ipak, nije tačno da svaka besplatna aplikacija jednostavno proda vaše ime, adresu i broj telefona nekom kupcu.Mnogo češće se podaci koriste da bi se napravio profil korisnika, da bi se bolje prikazali oglasi, merilo ponašanje publike ili unapredili proizvodi. Novac zatim dolazi iz čitavog tog poslovnog sistema, a ne nužno iz jedne bukvalne prodaje naše baze podataka.
Evropska unija pokušava da uvede red
Evropska unija zato poslednjih godina sve jače pritiska velike tehnološke kompanije. GDPR propisuje pravila za obradu ličnih podataka, dok Akt o digitalnim tržištima i Akt o digitalnim uslugama dodatno uređuju ponašanje velikih digitalnih platformi. Evropska komisija je u aprilu 2025. kaznila Apple sa 500 miliona evra i Metu sa 200 miliona evra zbog kršenja obaveza iz DMA, a u julu 2026. Google je dobio dve kazne koje ukupno iznose 890 miliona evra.
Šta mi možemo da uradimo?
Najjednostavnije pravilo je da ne prihvatamo baš svaki zahtev aplikacije samo zato što želimo što pre da je otvorimo. Ako aplikaciji za beleške nije potrebna lokacija, nema mnogo razloga da je dobije. Ako neka igrica traži pristup kontaktima, vredi zastati i zapitati se zbog čega joj je to potrebno. Evropski propisi insistiraju na tome da se prikupljaju samo podaci koji su potrebni za konkretnu svrhu i da korisnik bude jasno informisan o tome šta se sa njima radi.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.