Fantomski haker hara: Otkrivamo kako radi nova velika internet prevara
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- FBI upozorava na 'fantomsku hakersku prevaru' u kojoj lažni tehničari i bankari plaše žrtvu i navode je da sama preda novac.
- Prevara često počinje porukom ili pozivom o virusu, a zatim traži instalaciju programa za udaljeni pristup i prebacivanje novca na 'siguran račun'.
Zamislite da vas usred dana pozove neko ko zvuči kao radnik tehničke podrške i kaže da je na vašem računaru primećen ozbiljan problem. Dok još pokušavate da shvatite šta se dešava, uključuje se navodni službenik banke i objašnjava da je zbog tog napada ugrožen i vaš novac, a zatim se javlja još jedna osoba koja tvrdi da je iz državne institucije i savetuje vam da odmah prebacite ušteđevinu na „siguran račun“.
Sve deluje vrlo ozbiljno, profesionalno i hitno, ali u ovoj priči hakera zapravo nema, već je cilj je da vas kriminalci uplaše toliko da im sami predate novac. FBI ovu šemu naziva „fantomskom hakerskom prevarom“ i upozorava da su pojedine žrtve ostajale i bez životne ušteđevine.
Sve počinje kao običan tehnički problem
Prvi kontakt može izgledati sasvim bezazleno. Na računaru se pojavi iskačući prozor, stigne poruka ili vas neko pozove i predstavi se kao korisnička ili tehnička podrška poznate kompanije, uz tvrdnju da uređaj ima virus ili da postoji pokušaj napada. Od vas se zatim traži da pozovete određeni broj ili napravite nekoliko koraka „kako bi problem bio rešen“. FBI navodi da upravo tako najčešće počinje ova prevara.
Tu prevaranti pokušavaju da naprave prvi veliki korak – da vas navedu da instalirate program za udaljeni pristup računaru. Navodno će stručnjak preko tog programa proveriti šta nije u redu, ali kriminalac na taj način može da vidi šta radite na računaru i da prati kada otvorite elektronsko bankarstvo ili druge finansijske naloge. Dakle, osoba koja tvrdi da vam pomaže zapravo pokušava da zaviri pravo tamo gde vam je novac.
Onda na scenu stupa „banka“
Kada prevarant sazna da imate novac i gde se on nalazi, priča dobija novi zaplet. Ubrzo se javlja druga osoba koja se predstavlja kao službenik banke ili finansijske institucije i tvrdi da je otkriven hakerski napad i da su vaši računi ugroženi. Pošto je prvi prevarant već dobio uvid u vaše finansije, druga osoba može da zvuči veoma ubedljivo i da zna podatke zbog kojih ćete pomisliti da zaista zove banka.
Problem je što ni broj telefona na ekranu nije dokaz da poziv stvarno dolazi iz banke. FBI upozorava da kriminalci mogu da falsifikuju prikaz broja pozivaoca, pa na ekranu može da se pojavi broj koji izgleda sasvim legitimno. Zato ne treba verovati pozivu samo zato što telefon pokazuje poznato ime ili broj.
„Prebacite novac na siguran račun“
Kada je žrtva već uplašena, stiže završni deo prevare. Navodni bankar objašnjava da novac mora hitno da se skloni na „bezbedan“ račun, a ponekad se u priču uključuje i lažni predstavnik državne institucije koji dodatno potvrđuje da je to jedini način da se ušteđevina zaštiti. FBI navodi da kriminalci mogu tražiti da se novac prebaci bankarskim transferom, gotovinom ili kriptovalutom, često na račune ili adrese koje oni kontrolišu.
Ovo je trenutak kada treba odmah stati. Legitimna banka ili državna institucija neće vam tražiti da svoj novac prebacite na neki „siguran račun“ koji vam je nepoznata osoba dala telefonom. To isto važi i za zahteve da kupite kriptovalutu ili zlato kako biste navodno zaštitili imovinu.
Najveća fora je u panici
Naziv „fantomski haker“ pomalo vara, jer je najvažniji deo napada zapravo psihološka manipulacija. Kriminalci ne moraju da probiju neku banku ili da budu filmski genijalci koji nekoliko sati razvaljuju kodove. Dovoljno je da vas ubede da se nešto strašno već dogodilo i da morate da reagujete odmah. FBI navodi da se prevara često odvija u više faza upravo zato da bi se poverenje žrtve postepeno povećavalo.
Zanimljivo je da prevaranti često pokušavaju i da žrtvu ubede da nikome ne govori šta radi. Tako joj oduzimaju poslednju šansu da pozove člana porodice, prijatelja ili banku i proveri priču. Ako vam neko kaže da morate odmah da prebacite novac i da ne smete nikome da kažete zašto, to je ogroman znak za uzbunu.
Veštačka inteligencija im dodatno pomaže
Prevarama je u međuvremenu dodatno pomogao razvoj novih digitalnih alata. Kriminalcima je danas lakše da naprave uverljive poruke, lažne stranice i profesionalno napisane tekstove, a mogu i da prikupe mnogo više javno dostupnih informacija o osobi pre nego što joj se jave. Zbog toga stara ideja da će prevaru biti lako prepoznati po lošem pravopisu više nije pouzdana. Ključ nije samo u tome kako poruka izgleda, već šta osoba koja vam se javlja pokušava da vas natera da uradite.
Ovo su pravila koja treba da zapamtite
Ako vam se iznenada pojavi upozorenje da je računar zaražen ili vas neko neočekivano pozove zbog „hakerskog napada“, nemojte zvati broj iz poruke ili iskačućeg prozora i nemojte instalirati program za udaljeni pristup na njegov zahtev. Ako ste zabrinuti da zaista postoji problem, sami pronađite zvaničan broj banke ili kompanije na njihovom sajtu ili na poleđini kartice i pozovite njih. FBI upravo to preporučuje kao jednu od osnovnih zaštita.
Ako ste već instalirali program za udaljeni pristup ili ste prevarantu dali neke finansijske podatke, reagujte što pre: prekinite vezu, uklonite nepoznati program, promenite lozinke i kontaktirajte banku preko zvaničnog kanala. Sačuvajte poruke, brojeve telefona i druge tragove komunikacije, jer mogu biti važni za prijavu prevare.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.