Srpkinje sve manje koriste savremenu kontracepciju: Batut otkrio zapanjujuće podatke, a posebno brine ovaj broj
Dodajte Kurir u vaš Google izborSamo 40,4 odsto seksualno aktivnih žena u Srbiji uzrasta od 15 do 49 godina koristi neku od savremenih metoda kontracepcije, dok se 17,1 odsto žena oslanja na tradicionalne metode zaštite, pokazuju podaci poslednjeg istraživanja zdravlja stanovništva u Srbiji koje navodi Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Podaci su objavljeni povodom Svetskog dana kontracepcije, koji se obeležava 26. septembra, sa ciljem da se ukaže na značaj odgovornog seksualnog ponašanja, informisanja i dostupnosti različitih metoda kontracepcije, posebno među mladima.
Situacija je nešto drugačija kada se posmatraju žene koje su u braku ili vanbračnoj zajednici. U toj grupi, među ženama od 15 do 49 godina, savremene metode kontracepcije koristi 34,8 odsto, dok se tradicionalnim metodama zaštite služi 17,1 odsto žena iz iste starosne kategorije.
Kako navodi "Batut", savremena kontracepcija manje je zastupljena među ženama sa nižim nivoom obrazovanja, kao i u socijalno ugroženijim domaćinstvima.
Mladi posebno na udaru
Posebnu pažnju privlače podaci o mladima. Prema zvaničnim rezultatima poslednjeg istraživanja o ponašanju u vezi sa zdravljem učenika školskog uzrasta u Srbiji, 64,5 odsto učenika prvih razreda srednjih škola koji su imali seksualno iskustvo koristilo je kondom prilikom poslednjeg seksualnog odnosa.
Istovremeno, 13,2 odsto njih navelo je da je kao vid zaštite koristilo kontraceptivne pilule.
Iz "Batuta" upozoravaju da se mnogi ljudi i dalje suočavaju sa preprekama kada je reč o planiranju porodice. Među problemima se izdvajaju niži nivo zdravstvene pismenosti, ali i oslanjanje na neproverene informacije sa interneta i društvenih mreža.
Takve informacije, posebno kod mladih, mogu doprineti stvaranju pogrešne slike o savremenim metodama kontracepcije i izazvati nepotreban strah ili nepoverenje.
Koje sve metode postoje?
Savremene metode kontracepcije obuhvataju kombinovanu hormonsku kontracepciju, poput tableta, flastera i vaginalnog prstena, kao i progestagensku hormonsku kontracepciju, intrauterine uloške i sisteme, kondome, dijafragme, cervikalne kape, spermicide, sterilizaciju i hitnu kontracepciju.
Postoje i tradicionalne metode, među kojima su određivanje plodnih dana na osnovu različitih pokazatelja, prekinuti snošaj i metod laktacione amenoreje.
"Batut" posebno ukazuje na značaj pravilnog informisanja, jer se odgovornost za planiranje porodice često neopravdano prebacuje isključivo na žene.
Sve kasnije se rađa prvo dete
U Srbiji se, uz relativno nisku upotrebu savremene kontracepcije, beleži i trend odlaganja rađanja.
Prosečna starost majke pri rođenju prvog deteta u Srbiji je 2024. godine iznosila 29,1 godinu, dok je prosečna starost majke pri prvom porođaju u Evropskoj uniji iste godine bila 29,9 godina.
Prema navodima "Batuta", ovakvi demografski i društveni trendovi dodatno ukazuju na potrebu za boljom edukacijom o fertilitetu, očuvanju reproduktivnog zdravlja, ali i usklađivanju poslovnog i privatnog života.
Odgovore ne treba tražiti na društvenim mrežama
Planiranje porodice omogućava pojedincima i parovima da samostalno odlučuju o broju dece, kao i vremenu i razmaku između trudnoća. Pristup informacijama i zdravstvenim uslugama iz ove oblasti predstavlja važan deo zaštite reproduktivnog zdravlja.
"Batut" navodi da ključnu ulogu u pružanju tačnih informacija ima zdravstveno-vaspitni rad koji sprovodi izabrani ginekolog u domu zdravlja.
Redovni preventivni pregledi i otvoren razgovor sa lekarom predstavljaju najbolji način za dobijanje pouzdanih informacija i razbijanje predrasuda o kontracepciji, poručuju iz Instituta.