Društvo

Srbi na slavama prave velike greške, a da toga nisi ni svesni! Ovo svi moraju da ispoštuju, a jedna stvar se ne oprašta

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Na dan slave treba otići u crkvu Foto: Zorana Jevtić
  • Domaćini često greše kada slavu pretvore u takmičenje u količini hrane i pića, umesto da u centru budu molitva, slavski kolač i porodično okupljanje.
  • Važno je poštovati post, izbegavati preterivanje u alkoholu i voditi računa o dimu cigareta, posebno kada su među gostima deca i stariji.
  • Slava ne mora da bude raskošna ni brojna: najvažnije je sačuvati smisao praznika i ne opteretiti porodicu troškovima i stresom.

Pred nama je sezona velikih krsnih slava, period kada se u mnogim srpskim domovima okupljaju porodica, prijatelji i rodbina, pale se slavske sveće, lomi slavski kolač i priprema bogata trpeza. Ipak, dok domaćini nedeljama planiraju jelovnik, kupuju namirnice i razmišljaju kako da što bolje ugoste zvanice, neretko se zaboravlja ono najvažnije, da slava nije gozba, takmičenje u raskoši niti prilika za opijanje, već pre svega porodični i duhovni praznik.

Upravo u tome mnogi prave najveće greške. Od gomilanja hrane kao da se priprema svadba, preko preterivanja u alkoholu i zadimljenih prostorija, do insistiranja na običajima koji nemaju mnogo veze sa pravoslavnom tradicijom. Umesto da u centru pažnje budu svetitelj zaštitnik porodice, molitva, slavski kolač i okupljanje najbližih, slava se ponekad pretvori u višesatno sedenje za stolom, uz previše hrane, pića i buke.

Slava nije takmičenje u količini hrane

Jedna od najčešćih grešaka domaćina jeste uverenje da goste moraju da dočekaju sa nekoliko vrsta predjela, obiljem mesa, salata, kolača i torti. Često se priprema toliko hrane da bi mogla da se posluži i na mnogo većem slavlju, a domaćini dane provode u kuhinji, umesto da budu sa svojim gostima.

Slavska trpeza Foto: Shutterstock

Naravno, gostoprimstvo je važan deo naše tradicije, ali bogata trpeza ne bi trebalo da bude merilo uspešne slave. Mnogo je važnije da domaćin goste dočeka srdačno, da se svi osećaju prijatno i da se sačuva pravi smisao praznika.

Posebno je važno poštovati pravila posta. Ako slava pada u sredu ili petak, odnosno tokom višednevnog posta, slavska trpeza treba da bude posna. Nije suština da se pripremi što više jela, već da se ispoštuje verski karakter dana.

Preterivanje u alkoholu - kada se slavlje pretvori u kafanu

Još jedna velika greška jeste preterivanje u piću. Slava se u pojedinim domovima pretvara u višesatno opijanje, nadmetanje u tome ko može više da popije i glasno ponašanje koje često narušava porodičnu atmosferu.

Alkohol ne bi trebalo da bude centralni deo okupljanja, niti da se gosti podstiču da piju preko svojih mogućnosti. Domaćin ne bi trebalo da insistira na tome da se čaša stalno dopunjava ili da se odbijanje pića doživljava kao uvreda.

Slava je prilika za razgovor, poštovanje i zajedništvo, a ne takmičenje u izdržljivosti za stolom. Posebno treba voditi računa da niko ne seda za volan nakon konzumiranja alkohola.

Slavska trpeza Foto: Kurir/T.S.

Dim cigareta može da pokvari gostoprimstvo

Često zanemarena stvar jeste i dim cigareta. Kada se u jednoj prostoriji okupi mnogo ljudi, a među njima ima dece, starijih osoba i gostiju koji ne puše, zadimljen prostor može ozbiljno da naruši prijatnu atmosferu.

Domaćini bi trebalo da misle i na one kojima dim smeta, da obezbede prostor za pušače ili zamole goste da ne puše u prostoriji u kojoj se služi hrana. Gostoprimstvo podrazumeva i brigu o zdravlju i udobnosti svih prisutnih.

Nepotrebni običaji i verovanja koja nemaju veze sa slavom

Velika greška je i kada se pojedini običaji i narodna verovanja predstavljaju kao obavezna verska pravila. Slava nije prilika za sujeverje, strah od toga šta će se dogoditi ako nešto nije urađeno na određeni način ili za nametanje običaja koji nemaju uporište u crkvenom učenju.

Najvažniji deo slavskog obeležavanja jesu slavski kolač, žito, vino i slavska sveća, uz molitvu i sećanje na svetitelja zaštitnika porodice. Slavski kolač se osvećuje u crkvi ili u domu uz prisustvo sveštenika, a žito se priprema u čast svetitelja i u spomen na preminule članove porodice.

Takođe, nije neophodno da domaćini prave ogromne proslave i pozivaju veliki broj ljudi samo zato što misle da tako nalaže tradicija. Slava može da se obeleži i u najužem porodičnom krugu.

Najvažnije je sačuvati smisao slave

Još jedna česta greška jeste da se domaćini toliko opterete pripremama da praznik dočekaju iscrpljeni, nervozni i pod stresom. Umesto radosti, u kući nastaje tenzija zbog toga da li je sve spremljeno, da li ima dovoljno hrane i da li je svaki gost zadovoljan.

Zato je važno planirati u skladu sa mogućnostima, ne zaduživati se zbog raskošne trpeze i ne opterećivati porodicu nepotrebnim troškovima.