Žalite se na nezakonit sadržaj na Fejsbuku i Instagramu, ali ga ne uklanjaju? Evo šta možete da uradite
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- DSA obavezuje platforme da prijave sporni sadržaj razmotre i obrazlože odluke, ali ne i da automatski uklone svaku objavu.
- HAKOM ne vraća obrisane objave niti blokirane naloge, već korisnike upućuje na žalbeni postupak i druga nadležna tela.
Ako zamislimo veliki sajam sa hiljadama štandova i mnoštvom ljudi koji svakodnevno razgledaju ponudu i sklapaju poslove, šta je zadatak organizatora? On ne proizvodi robu niti može unapred da proveri svaki oglas, ali mora da uspostavi jasna pravila, omogući prijavljivanje nepravilnosti i reaguje kada neko pokuša da prevari druge.
Upravo takav odnos između korisnika i digitalnih platformi Evropska unija nastoji da uredi Aktom o digitalnim uslugama (DSA – Digital Services Act). Ovaj akt ne propisuje da platforme automatski odgovaraju za sve što korisnici objave. Od njih zahteva odgovorno postupanje po prijavama spornih objava, kao i jasno obrazlaganje donetih odluka, dok korisnicima daje pravo da te odluke ospore.
Akt pritom ne određuje šta je nezakonito. To i dalje proizlazi iz prava Evropske unije ili pojedinačne države članice. DSA uređuje način na koji platforme moraju da postupaju kada im neko prijavi sadržaj koji bi mogao biti nezakonit.
"Digitalni prostor ne sme da bude prostor bez odgovornosti“, poručio je na prvom HAKOM DSA forumu u Zagrebu Mislav Hebel, zamenik predsednika Saveta HAKOM-a.
205 pritužbi, gotovo četiri puta više nego prošle godine
HAKOM je od početka 2026. do početka novembra primio 205 pritužbi zbog mogućih kršenja DSA. Prošle godine bilo ih je 52. Čak 96 odsto odnosilo se na pružaoce usluga sa sedištem izvan Hrvatske, dok se gotovo 70 odsto odnosilo na veoma velike platforme i internet pretraživače. Više od 100 pritužbi odnosilo se na kompaniju Meta, odnosno Fejsbuk i Instagram.
HAKOM je 28 pritužbi prosledio koordinatorima u drugim državama članicama, uglavnom zbog nedovoljno obrazloženih odluka i pristupa sistemu za podnošenje pritužbi. Povratnu informaciju, kako kaže Nevenka Žiža iz HAKOM-a, do sada nisu dobili ni za jednu. Devet pritužbi prosleđeno je nacionalnim institucijama.
Pritom treba imati u vidu da prijem pritužbe ne znači automatski da je utvrđeno kršenje pravila.
Platforma mora da ima pravila, ali i proceduru
Obaveze platformi zavise od vrste usluge, njene veličine i dometa, a najveće platforme i internet pretraživači imaju i dodatne obaveze.
Za korisnika to znači da platforma mora da objasni zbog čega mu je uklonila objavu ili suspendovala nalog. Ako smatra da je odluka pogrešna, mora da mu omogući da zatraži njeno preispitivanje. Isto tako, korisnik mora da ima jednostavan način za prijavljivanje sadržaja koji bi mogao biti nezakonit.
Važno je, međutim, razlikovati prijavu nezakonitog sadržaja od pritužbe na postupanje same platforme.
Korisnik najpre prijavljuje sporni sadržaj platformi. Nevenka Žiža upozorava da korisnici često pogrešno usmeravaju pritužbe: obraćaju se regulatoru zato što platforma nije uklonila sadržaj koji su prijavili, očekujući da HAKOM može da naloži njegovo uklanjanje.
Međutim, obaveza platforme jeste da ima sistem za prijavljivanje i da razmotri primljeno obaveštenje, a ne da automatski ukloni svaki prijavljeni sadržaj.
Česte su i pritužbe zbog suspendovanih naloga. Platforma mora korisniku da obrazloži svoju odluku, a on može da zatraži njeno preispitivanje putem internog sistema za pritužbe.
Ako ni tada nije zadovoljan, može da se obrati sertifikovanom telu koje rešava sporove van sudskog postupka.
"Svaki od tih mehanizama ima svoju svrhu“, kaže Žiža.
DSA se ne zaustavlja na pojedinačnim prijavama i žalbama. Najveće platforme i internet pretraživači, koji imaju više od 45 miliona prosečnih mesečnih korisnika u EU i koje Evropska komisija označi kao veoma velike, među kojima su Fejsbuk, Instagram i TikTok, moraju redovno da procenjuju rizike koje njihove usluge mogu da stvore ili pojačaju.
Ti rizici uključuju širenje nezakonitog sadržaja, manipulaciju izborima, kao i ugrožavanje osnovnih prava, bezbednosti i mentalnog zdravlja dece.
Platforme su dužne da preduzimaju mere za smanjenje tih rizika.
Kada prijava korisnika donosi korist svima
Kako takva pravila izgledaju u praksi, pokazuje primer domaćeg oglasnika Njuškalo.
Jana Grašić, rukovodilac tima korisničke podrške, navela je primer korisnika koji je prijavio oglas za automobil jer je posumnjao da je prikazana kilometraža manja od stvarne.
Njuškalo u prvom krugu nije imalo dokaz, pa nije preduzelo nikakve mere. Korisnik koji je podneo prijavu uložio je žalbu i dostavio izveštaj o istoriji vozila, u kojem se kilometraža razlikovala od one navedene u oglasu.
Nakon toga Njuškalo je promenilo odluku i uklonilo oglas.
Odluke se ne menjaju samo zato što se korisnik sa njima ne slaže, već kada ih uvere dostavljeni dokazi, naglašava Grašić.
Njuškalo je u septembru, na osnovu prijava, deaktiviralo 96 oglasa, izmenilo 76, dok u 764 slučaja nije preduzelo nikakve mere.
Prijava, dakle, ne znači automatsko uklanjanje oglasa. Na donete odluke stigla je 51 žalba, a odluka je promenjena u pet slučajeva.
Pouzdani prijavljivači i zaštita dece
Posebnu ulogu u sprovođenju DSA imaju pouzdani prijavitelji. Reč je o organizacijama koje HAKOM-u mogu da podnesu zahtev za dobijanje tog statusa, raspolažu stručnošću za prepoznavanje određenih vrsta nezakonitog sadržaja, a njihove prijave platforme moraju da obrađuju prioritetno.
Prvi i za sada jedini takav prijavitelj u Hrvatskoj jeste Centar za nestalu i zlostavljanu decu (CNZD).
Centar ovaj posao obavlja volonterski.
"Naš posao je da prepoznamo i prijavimo nezakonite sadržaje, posebno one koji ugrožavaju bezbednost i dostojanstvo dece, i da insistiramo na pravovremenoj reakciji platformi“, poručio je Tomislav Ramljak iz CNZD-a.
Šta HAKOM radi, a šta ne?
HAKOM, kao hrvatski koordinator za digitalne usluge, nadzire pružaoce posredničkih usluga sa sedištem u Hrvatskoj.
Može od njih da traži informacije i dokumentaciju, sprovodi inspekcijske nadzore i ispituje njihove predstavnike kako bi utvrdio da li poštuju obaveze propisane DSA.
Ako se pritužba odnosi na platformu sa sedištem u drugoj državi članici EU, HAKOM je, prema potrebi, prosleđuje koordinatoru za digitalne usluge te države.
Za nadzor dodatnih obaveza veoma velikih platformi i internet pretraživača, koje se odnose na sistemske rizike, isključivo je nadležna Evropska komisija.
HAKOM, dakle, nije služba kojoj korisnik treba da se obrati kako bi mu bila vraćena obrisana objava ili ponovo aktiviran blokirani nalog.
Kako je istakao Hebel, uloga regulatora nije da određuje koja su mišljenja ispravna, već da osigura da pružaoci digitalnih usluga poštuju svoje zakonske obaveze, postupaju transparentno i odgovorno i da korisnici imaju delotvorne mehanizme za zaštitu svojih prava.
A šta je sa prevarama?
U takvim pritužbama često je reč o direktnom sporu između korisnika i pružaoca usluge, što izlazi iz nadležnosti HAKOM-a.
Regulator korisniku objašnjava svoje nadležnosti ili ga upućuje na nadležnu instituciju.
To ne znači da prevare nisu obuhvaćene DSA. Korisnik može da prijavi platformi nezakonit oglas ili drugu nezakonitu ponudu, ali HAKOM ne rešava njegov pojedinačni finansijski spor sa pružaocem usluge, na primer zahtev za povraćaj novca.
DSA ne garantuje da će korisnik dobiti ono što traži niti da će svaki prijavljeni sadržaj biti uklonjen.
„Uspeh DSA neće se meriti samo onim što smo propisali, već pre svega onim što smo uspeli da promenimo u praksi“, ističe Hebel.
Na velikom digitalnom sajmu pravila ne mogu da garantuju da se prevara ili spor neće dogoditi. Ipak, mogu da obezbede način da se problem prijavi, da odluka bude obrazložena i da neko proveri da li se pravila poštuju.
Kurir Biznis/Poslovni.hr