Društvo

Ko je bio Arhangel Mihailo i zašto ga Srbi toliko poštuju? Aranđelovdan je jedna od najvećih slava, a slavi se u čast Arhangela Mihaila, vođe nebeske vojske

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Sveti Arhangel Mihailo i Saborna crkva u Beogradu posvećena svetitelju Foto: Printscreen YouTube, Shutterstock
  • Aranđelovdan se slavi 21. novembra u čast Arhangela Mihaila, vođe nebeske vojske, i druga je najčešća krsna slava u Srbiji.
  • Slava je 2026. mrsna jer pada u subotu, a post zavisi od dana u nedelji, ne od sveca.
  • Crkva kaže da se za Aranđelovdan sprema i žito, uz uobičajene slavske običaje: sveća, kolač i vino.

Aranđelovdan uvek pada 21. novembra, a slavi se Arhangel Mihailo, vođa nebeske vojske.To je druga najčešća krsna slava u Srbiji, odmah posle Nikoljdana. Slava teče kao i svaka druga: pali se sveća, lomi se kolač i sprema se žito.

Godine 2026. Aranđelovdan pada u subotu, pa je slava mrsna.

Da li se posti

Datum je uvek isti, 21. novembar. Menja se samo dan u nedelji, a od njega zavisi post. Subota nije posni dan. Božićni post počinje 28. novembra, nedelju dana kasnije. Te godine se, dakle, za Aranđelovdan ne posti. Pravilo gleda dan, ne sveca. Kada 21. novembar padne u sredu ili petak, slava je posna. Kada padne bilo kog drugog dana pre 28. novembra, mrsna je. Koja slava kada pada i da li je posna, stoji u kalendaru slava.

Ko je bio Arhangel Mihailo

Ovde je prva razlika u odnosu na ostale slave. Arhanđel Mihailo nije bio čovek koji je živeo, propovedao i stradao. On je anđeo, i to prvi među njima.

Ime Mihailo dolazi iz jevrejskog i znači „ko je kao Bog". Po predanju je to bio poklič kojim je okupio anđele koji su ostali verni, kada se deo njih odvojio.

Foto: Printscreen/Youtube

Crkva ga zove arhistratig, što znači vrhovni vojskovođa. Odatle i ceo ton ovog praznika: Aranđelovdan nije tiha slava, nego slava zaštitnika i vojnika. Na ikonama se prikazuje sa kopljem u desnoj ruci, često i sa vagom na kojoj se mere dela. Oblačen je kao ratnik, a ne kao monah.

Zašto je Aranđelovdan tako velika slava u Srbiji

Arhanđel Mihailo je bio zaštitnik loze Nemanjića. Vladarska kuća ga je slavila, a za njom i vlastela, pa je slava vekovima silazila naniže kroz narod.

Zato je danas druga najčešća krsna slava u zemlji. Praktična posledica za Vas kao gosta: ta kuća tog dana prima mnogo ljudi, i poklon koji donesete stoji u nizu sa još desetak sličnih. O tome šta se po običaju nosi pisali smo zasebno, u tekstu poklon za slavu Aranđelovdan.

Kako teče slava Arhanđela Mihaila

Mozaik Svetog Arhangela Mihaila u srpskoj crkvi Svetog Spiridona u Trstu Foto: Shutterstock

Obred je isti kao na svakoj krsnoj slavi u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Uoči slave, 20. novembra uveče, pali se slavska sveća i ide se na večernje bogosluženje.

Na dan slave domaćin nosi kolač i žito u crkvu, ili sveštenik dolazi u kuću. Kolač se okreće tri puta uz molitvu, zaseca unakrst, preliva crvenim vinom i lomi na četiri dela. Pri lomljenju se kaže „Hristos među nama", a odgovara se „jeste i biće".

Na stolu stoje četiri stvari bez kojih slave nema: slavski kolač, žito, vino i upaljena sveća. Šta svaka od njih znači, objasnili smo u tekstu o slavskom kolaču i žitu.

Sveća gori ceo dan. Gasi se tek kada poslednji gost ode, i to vinom ili pritiskom, nikada duvanjem.

Goste domaćin dočekuje i služi sam, o svom trošku, i ne očekuje da mu se to vrati.

Da li se za Aranđelovdan sprema žito

Sprema se. Ovde postoji rašireno verovanje koje je netačno, pa vredi da se razjasni, jer se oko njega svake godine lome koplja.

Pošto Arhanđel Mihailo nije čovek i nije umro, u narodu ga zovu „živi svetac". Iz toga je izašao običaj da se za njegovu slavu ne sprema žito, jer se žito vezuje za pomen upokojenima.

Crkva to osporava. Patrijarh Pavle je govorio da se žito za Aranđelovdan sprema obavezno, kao i za svaku drugu slavu.

Razlog je jednostavan kada se jednom čuje. Žito se ne prinosi svecu, nego za pokoj duša naših predaka, i uz to kao zahvalnost za plodove zemlje. To što svetac po predanju nije umro ne menja ništa, jer žito nije njemu ni bilo namenjeno.

Ako ste gost, ovo Vas ne obavezuje ni na šta. Ali ako čujete da „za Aranđelovdan ne ide žito", sada znate odakle to dolazi i šta na to kaže Crkva.

Slavsko žito za Aranđelovdan, praznik Svetog Arhangela Mihaila Foto: Pawparazzi / Alamy / Profimedia, Pritnscreen/Youtube

Narodna verovanja o Aranđelovdanu

Uz ovaj praznik idu običaji koji se i danas pominju, naročito po selima.

Na Aranđelovdan se miri sa posvađanima. Ako ste sa nekim u zavadi preko godine, to je dan da se to prekine. Veruje se da svađa preneta preko Aranđelovdana ostaje u kući.

Pomaže se siromašnima i pali sveća za pokojne. Arhanđel se u narodu smatra onim koji prati dušu, pa se uz njegov dan vezuje i sećanje na one kojih nema.

Niko se ne otera od vrata. Po predanju Arhanđel toga dana silazi među ljude kao putnik ili prosjak, pa se nepoznat čovek na pragu ne vraća prazan.

Kakvo je vreme na Aranđelovdan, takva će biti zima. Isto verovanje ide i uz Mitrovdan, dve nedelje ranije, pa se u narodu ta dva dana upoređuju.

Ovo su narodni običaji, a ne crkvena pravila. Crkva ih ne propisuje i ne zabranjuje.

Kako se čestita Aranđelovdan

Domaćinu se na ulazu kaže „srećna slava" ili „srećna krsna slava". Domaćin odgovara „hvala, da Bog da i tebi".

Ako čestitate telefonom ili porukom, dovoljno je „srećna slava domaćine, da Vam je Sveti Arhanđel Mihailo na pomoći". Duže čestitke se pišu, ali se retko izgovaraju naglas.

Na slavu se ne dolazi praznih ruku. Šta se po običaju nosi i koliko se troši, stoji u tekstu šta se nosi na slavu.