Dugačak je samo 15 centimetara

Mini robot ulazi u cevi koje ljudi ne mogu da pregledaju: Napravljen za kontrolu radioaktivnog otpada

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: ChatGPT
Američki naučnici razvili su malog robota SPIINE koji može da prolazi kroz cevi prečnika svega pet centimetara, savladava oštre krivine i snima unutrašnjost sistema sa radioaktivnim otpadom.

Američki istraživači razvili su malog robota koji bi mogao da reši jedan od dugogodišnjih problema u kontroli starih industrijskih postrojenja. SPIINE je napravljen za pregled uskih cevi u kompleksu Hanford u saveznoj državi Vašington, gde se decenijama čuva radioaktivni otpad nastao tokom američkog nuklearnog programa. Njegov zadatak je da uđe u teško dostupne prolaze, snimi njihovu unutrašnjost i pomogne stručnjacima da otkriju koroziju, pukotine i druga oštećenja.

Robot je dugačak svega 15,2 centimetra, a širok oko 5,1 centimetar. Upravo male dimenzije omogućavaju mu da prolazi kroz cevi čiji prečnik iznosi samo pet centimetara. Ima fleksibilno telo, prilagodljive točkove, sistem za upravljanje i kameru visoke rezolucije sa podesivim LED osvetljenjem. Za razliku od klasičnih inspekcijskih kamera koje se guraju kroz cevi, SPIINE može sam da se pokreće i prilagođava obliku prolaza. 

Foto: ChatGPT

Stare cevi kriju ozbiljan problem

Kompleks Hanford izgrađen je 1943. godine u okviru projekta Menhetn, a u njemu se nalazio prvi industrijski reaktor za proizvodnju plutonijuma. Plutonijum proizveden u ovom postrojenju korišćen je za izradu prve atomske bombe. Danas je kompleks van proizvodnje, ali je na lokaciji ostala velika količina radioaktivnog otpada, smeštenog u podzemnim rezervoarima i povezanog mrežom cevi.

Te cevi stare su više decenija, prolaze stotinama metara ispod zemlje i imaju brojne spojeve i krivine. Neke su dvostrukih zidova, a njihov prečnik iznosi svega pet centimetara. Njihovo iskopavanje radi pregleda bilo bi skupo i nepraktično, a ni obične kamere nisu se pokazale kao dovoljno dobro rešenje. Dosadašnji uređaji mogli su da pređu svega nekoliko metara i nisu uspevali da savladaju oštre krivine od 90 stepeni.

Foto: ChatGPT

SPIINE ima kameru, svetla i prilagodljive točkove

Robot je razvijen u nacionalnoj laboratoriji Sandia, a projekat predvodi mašinski inženjer Stiv Burger. SPIINE je dobio višezglobno telo koje mu omogućava da se prilagodi unutrašnjim zidovima cevi, menja pravac i prolazi kroz komplikovane spojeve. Kamera visoke rezolucije prenosi snimke operaterima, dok podesiva LED svetla osvetljavaju prostor ispred robota. Njime se upravlja pomoću standardnog kontrolera za video-igre.

Njegovi mali motori nisu namenjeni samo pokretanju robota. Konstrukcija omogućava i nošenje dodatne opreme, poput ultrazvučnih ili elektromagnetnih sondi koje mogu da mere debljinu zidova cevi. Takvi instrumenti mogli bi da pomognu u otkrivanju korozije i oštećenja koja nisu vidljiva običnom kamerom. Istraživači su tokom razvoja morali posebno da eksperimentišu sa materijalima za točkove, jer je bilo neophodno pronaći odgovarajuću kombinaciju prianjanja, fleksibilnosti i efikasnog prenosa snage.

Foto: ChatGPT

Može da savlada stotine metara i brojne krivine

Jedan od najvećih izazova nije samo prolazak kroz usku cev, već i kretanje na velikim udaljenostima. SPIINE je projektovan tako da koristi kabl koji istovremeno prenosi energiju i podatke, ali i podnosi mehaničko opterećenje. Kada kabl prolazi kroz veliki broj krivina, trenje i zatezanje postaju sve veći, što može da oteža izvlačenje robota ili njegovo dalje kretanje.

Tim je zato razvio mogućnost povezivanja više robota ili pogonskih modula duž istog kabla. Oni mogu da pomognu u njegovom povlačenju na različitim mestima i tako smanje otpor koji nastaje prilikom prolaska kroz više krivina. Istraživači smatraju da su rešili ovaj problem tokom razvoja, ali robot tek treba da bude testiran u stvarnim uslovima na lokaciji Hanford. Dosadašnje probe u laboratoriji bile su uspešne, ali rad u pravoj mreži cevi mogao bi da otkrije nove prepreke. 

Foto: ChatGPT

Sledeći korak je testiranje u nuklearnom postrojenju

Pre nego što SPIINE bude mogao da se koristi za redovne inspekcije, istraživači moraju da reše još nekoliko tehničkih problema. Jedan od njih je čišćenje kamere, jer unutrašnjost starih cevi može biti prekrivena talogom i muljem. Tim radi na sistemu koji bi mogao da očisti sočivo ili ukloni nečistoće sa zida cevi, kako bi snimci ostali upotrebljivi tokom pregleda.

Drugi važan zadatak je razvoj sigurnosnog mehanizma za slučaj da se robot zaglavi ili prestane da radi. Istraživači razmatraju i izradu minijaturnih ultrazvučnih senzora koji bi mogli da prođu kroz oštre krivine, za razliku od konvencionalnih sondi koje su prevelike za takve prolaze. Ako se pokaže uspešnim u stvarnim uslovima, SPIINE bi mogao da omogući detaljniji pregled opasnih podzemnih sistema, smanji potrebu za iskopavanjem i ograniči izlaganje radnika potencijalno opasnim materijalima.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

ZAPRATITE NAS NA TIKTOKU