Slušaj vest

Kina razvija misteriozni svemirski avion koji može da ode u orbitu, tamo provede mesece, obavlja različite zadatke i potom se vrati na Zemlju. O njegovim mogućnostima javnost zna veoma malo, ali je američka vojska sada objavila fotografiju koja je izazvala veliko interesovanje.

Snimak prikazuje kinesku letelicu u svemiru, a posebno je zanimljivo to što se na njoj vidi otvoren prostor za teret i drugi objekat povezan sa njenim zadnjim delom.

Fotografija koja je privukla pažnju

Fotografija se pojavila u novom izveštaju američke Obaveštajne agencije Ministarstva odbrane (DIA), pod nazivom „Challenges to Security in Space 2026”. Snimak je napravio komercijalni satelit kompanije Maxar Technologies, danas poznate kao Vantor, još pre dve godine, ali posebno je zanimljivo što je nova fotografija nastala sa udaljenosti manje od 90 kilometara od letelice, što je omogućilo mnogo jasniji prikaz nego na ranijim snimcima.

Na fotografiji se vidi letelica koja oblikom podseća na mali svemirski šatl, sa krilima, vertikalnim repnim površinama i prostorom za teret koji se otvara. Uočavaju se i solarni paneli na zadnjem delu, kao i drugi objekat koji je povezan sa letelicom. Upravo taj detalj privukao je pažnju stručnjaka jer pokazuje da se u orbiti ne radi samo o običnom letu, već i o aktivnostima sa drugim objektima.

Kineski odgovor na američki X-37B

Letelica se u zapadnim medijima najčešće naziva Šenlong, što se prevodi kao „božanski zmaj”, mada njen zvanični model nije potvrđen. Po izgledu veoma podseća na američki X-37B, bespilotni svemirski avion koji koristi američke Svemirske snage, a koji je izradila kompanija Boing. Obe letelice lansiraju se pomoću rakete, obavljaju zadatke u orbiti i vraćaju se na Zemlju horizontalnim sletanjem na pistu.

undefined
Foto: Nasa

Sličnost je posebno zanimljiva jer su obe zemlje razvile tehnologiju koja omogućava višekratnu upotrebu svemirskih letelica. Umesto da se svaki put pravi potpuno novi svemirski aparat koji će nakon misije završiti kao otpad, ovakva vozila mogu da se vrate, pregledaju, poprave i ponovo pripreme za let. Ipak, to ne znači da su takvi letovi jeftini, jer razvoj, održavanje i lansiranje zahtevaju ogromna ulaganja.

Mesecima ostaje u orbiti

Podsetimo, Kina je prvi put lansirala eksperimentalnu višekratnu svemirsku letelicu u septembru 2020. godine. Od tada je izvela više misija, a pojedini letovi trajali su mesecima. Treća misija završena je u septembru 2024. godine, nakon 268 dana u orbiti, dok je četvrto lansiranje obavljeno 7. februara 2026. godine. Kineske vlasti nisu objavile mnogo detalja o tome šta se tačno tokom ovih misija radi.

Jedna od najzanimljivijih mogućnosti ovakve letelice jeste da u svemir odnese manje objekte, oslobodi ih u orbiti, a zatim se vrati na Zemlju. Američki izveštaj navodi da kineski svemirski avion može da postavlja i testira objekte u svemiru. Tokom ranijih misija primećeno je i oslobađanje manjih objekata, ali njihova tačna namena nije u potpunosti poznata.

Screenshot 2026-04-02 003558.png
Foto: Nasa

Iako se na prvi pogled čini da je reč isključivo o vojnoj tehnologiji, razvoj višekratnih svemirskih letelica ima i veliki ekonomski značaj. Svemirska industrija zavisi od skupih lansiranja, proizvodnje satelita i njihove zamene kada prestanu da rade. Tehnologija koja omogućava povratak opreme na Zemlju, njeno testiranje i ponovno korišćenje mogla bi da promeni način na koji se planiraju buduće svemirske misije.

Za kompanije koje se bave proizvodnjom satelita, komunikacijama i svemirskim transportom, ovakva tehnologija otvara mogućnost novih poslovnih modela. Umesto da se svaki put ulaže u potpuno novu opremu, deo sistema mogao bi da se koristi više puta. 

Svemir postaje novo polje nadmetanja

Američka obaveštajna agencija upozorava da ovakve letelice, zahvaljujući mogućnosti manevrisanja i približavanja drugim objektima, mogu da budu korisne i za vojne zadatke. Mogu da nadgledaju satelite, prilaze im i obavljaju različite operacije u njihovoj blizini. 

Slične tajne čuva i američki X-37B, čije su brojne aktivnosti u orbiti poverljive. Njegove misije uključuju testiranje novih tehnologija, a američke Svemirske snage objavljuju samo deo informacija o eksperimentima. Tako se svemir sve više pretvara u prostor u kojem države ne razvijaju samo satelite za komunikaciju i navigaciju već i sisteme za nadzor, manevrisanje i zaštitu svojih interesa.

Kina lansirala misiju Šendžou-23 u svemir (14).jpg
Foto: Ng Han Guan/AP

Koliko još toga ne znamo?

Najveća misterija i dalje je šta kineska letelica zaista radi tokom dugih boravaka u orbiti. Fotografija je pokazala otvoren prostor za teret i drugi objekat povezan sa avionom, ali nije otkrila njegovu namenu. Takođe nije potvrđeno da li je reč baš o modelu Šenlong ili drugom kineskom eksperimentalnom projektu. Zbog toga stručnjaci pažljivo analiziraju svaki novi snimak i podatak o njenim kretanjima.

Jedno je, međutim, jasno - razvoj ovakvih letelica pokazuje koliko se menja svemirska industrija i koliko velike sile ulažu u tehnologije koje bi mogle da donesu prednost u budućnosti. Kina i SAD ne takmiče se samo u broju satelita i raketa već i u tome ko će razviti pouzdaniji, sposobniji i ekonomičniji sistem za višekratno putovanje u svemir, a fotografija kineskog misterioznog aviona pokazala je da se u toj trci iza zatvorenih vrata dešava mnogo više nego što javnost zna.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.