SPREMNA NOVA REZOLUCIJA KOMŠIJA! Evroparlamentarci idućeg četvrtka glasaju i o Vukovaru!
Dodajte Kurir u vaš Google izborEvropski parlament (EP) naredne sedmice će glasati o rezoluciji o Vukovaru kojom se poziva Srbija da omogući pristup relevantnim ratnim arhivima i objavi sve dostupne informacije o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica, objavili su Radio Slobodna Evropa i više hrvatskih medija.
U tekstu rezolucije se, između ostalog, podseća na "razaranje Vukovara tokom Miloševićeve velikosrpske agresije i na teške zločine počinjene tokom opsade", piše Jutarnji list. Ovo je prvi akt EP o Srbiji nakon izbora u našoj zemlji i pobede Studentske liste, a naročito je zanimljivo da su predlagači četvorica hrvatskih evroposlanika iz četiri različite grupacije unutar EP, što praktično znači da će rezolucija sigurno biti usvojena.
Obrazloženje
Evropski parlament trebalo bi sutra na plenarnom zasedanju da raspravlja o ponuđenom tekstu, dok je glasanje predviđeno za četvrtak.
Naziv predloga ovog dokumenta je "Rezolucija Evropskog parlamenta o 35. godišnjici pada i razaranja Vukovara", a kopredlagači su Karlo Resler iz Evropske narodne partije (EPP), Tonino Picula iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), Stiven Nikola Bartulica iz Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) i Gordan Bosanac (Zeleni).
Vukovar je prvi evropski grad koji je nakon Drugog svetskog rata doslovno razrušen u gotovo tri meseca dugoj vojnoj opsadi i teškom bombardovanju koje pripada prošlosti - stoji u tekstu rezolucije.
Potom se navodi da su "od razaranja Vukovara 1991. do genocida u Srebrenici 1995. počinjeni zločini zbog kojih se u Evropi više nije mogla sama po sebi smatrati garantovanom izreka 'nikada više', koja je izrečena posle Drugog svetskog rata".
U tekstu se, očigledno vrlo smišljeno, podseća i na govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu, za koji se tvrdi da je bio najava ratova koji su usledili. Kako se još navodi, "ovom rezolucijom će se pozvati na uspostavu mira, da rane iz prošlosti ne budu razlog budućih podela, ali i na potrebu otkrivanja istine o nestalima, prestanak veličanja osuđenih ratnih zločinaca i poštovanja žrtava kroz sećanje na njih".
Srbija se poziva i da se "bori protiv nekažnjivosti ratnih zločina i olakša pronalaženje, identifikaciju i dostojanstvenu predaju posmrtnih ostataka žrtava njihovim porodicama". Od zvaničnog Beograda dokumentom se traži i da konačno usvoji dugo najavljivani zakon o nestalim licima "na istinski inkluzivan i transparentan način".
Evropski parlament osuđuje javne počasti koje su ukazane Ratku Mladiću prilikom njegove sahrane u Beogradu 7. septembra 2026, nakon njegove pravosnažne osude za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine, te naglašava da takve prakse podrivaju pomirenje, ponižavaju žrtve i narušavaju poštovanje činjenica koje su utvrdili sudovi - navodi se u nacrtu.
Jasan pritisak
Dakle, bez obzira na to što se vlast u Beogradu promenila, hrvatske aspiracije i metode nesumnjivo ostaju iste. Iako se rezolucijom vremenski gađa godišnjica, jedni će reći pada a drugi oslobađanja Vukovara, ostaje opor utisak da Zagreb i dalje ne odustaje od namere da preko Evropskog parlamenta i svih drugih instrumenata brutalno pritiska Srbiju.
Na prvi pogled, mnogi u ovoj rezoluciji neće videti ništa opasno. Ipak, stvar je malo složenija, jer svako dostavljanje Hrvatima akata i dokumenata iz ratnih i drugih arhiva naše države sa sobom nosi ozbiljnu opasnost od pokretanja velikog broja postupaka u Hrvatskoj protiv građana Srbije (a zna se da u tome najčešće nema ni "o" od objektivnosti). Takođe, Hrvatska bi mogla po tom osnovu, opet bez ikakvog utemeljenja, ali koga za to briga, pokrenuti pitanje isplate ratne odštete.