na ivici ambisa

MESEC HAOSA ŠIROM EVROPE, ŠTA SE DEŠAVA I KO STOJI IZA SVEGA? Nasilje na protestima, sajber-napadi, lažne dojave o bombama, Stari kontinent u rasulu! (FOTO)

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Francuska nemiri protesti demonstracije Foto: FIRAS ABDULLAH/EPA, YOAN VALAT/EPA
Nasilni protesti, sajber-napadi i dojave o bombama širom Evrope podstakli su strah od šireg bezbednosnog i političkog haosa
  • Istraživači tvrde da strani akteri te događaje koriste za narativ o kontinentu na ivici raspada
  • Kompanija "Alethea" navodi da Rusija i Iran preko medija i mreža uticaja povezuju nemire u Francuskoj i Španiji sa podrškom Ukrajini i sukobom s Teheranom
  • SAD su zbog situacije upozorile svoje građane u Evropi da budu oprezni

Nasilni protesti, dojave o bombama u avionima i sajber-napadi širom Evrope izazvali su zabrinutost zbog mogućnosti da se stari kontinent suočava sa sve većim bezbednosnim i političkim haosom.

Nakon nereda u Španiji, hakerskih napada na sisteme za hlađenje u supermarketima u nekoliko evropskih zemalja i još jednog nacionalnog štrajka u Francuskoj, Sjedinjene Američke Države upozorile su svoje građane u Evropi da narednih nedelja budu oprezni.

Istraživačka kompanija "Alethea", koja se bavi analizom dezinformacija, upozorila je za Newsweek da pojedini strani akteri koriste ove događaje kako bi "širili narativ o Evropi kao kontinentu koji se nalazi na ivici raspada".

Liza Kaplan, direktorka kompanije "Alethea", izjavila je da se na internetu povezuju naizgled nepovezani događaji, stvarajući sliku opšteg nereda i nestabilnosti, iza čega stoje strane operacije uticaja.

- Njihovo vremensko poklapanje pružilo je državnim medijima i stranim operacijama uticaja spremnu podlogu da sve te događaje povežu u jedinstvenu priču o kontinentu u haosu - rekla je Kaplan.


Protesti u Francuskoj i Španiji


Protesti u Francuskoj, koji su počeli u septembru, prerasli su iz nezadovoljstva zbog stanja u obrazovnom sektoru u demonstracije protiv rasta troškova života i vladine politike. Nacionalni štrajk održan u utorak podržali su brojni sindikati. Desetine hiljada ljudi izašlo je na ulice.

Prethodne subote, širom Francuske protestovalo je više od 100.000 ljudi, a policija je protiv demonstranata koristila suzavac. Ovi događaji ukazuju na visok stepen političkih tenzija uoči predsedničkih izbora zakazanih za april.

Kompanija "Alethea" ocenila je da navodno Rusija i Iran koriste postojeće tenzije kako bi promovisali narativ da se Evropa raspada zato što je odlučila da podrži Ukrajinu u ratu protiv Rusije i zauzela stav protiv Irana.

Istraživanje koje je kompanija dostavila Newsweeku pokazuje da ruski mediji povezuju francuske probleme, poput smanjenja budžeta za policiju i propadanja škola, sa pomoći koju Pariz pruža Kijevu.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova objavila je da je policijsko nasilje "hronični problem u Francuskoj" i optužila francusku vladu da daje prednost "oružju i granatama umesto školskim klupama i udžbenicima".

Ruski državni mediji takođe su objavljivali snimke stvarnih nereda, predstavljajući ih kao dokaz propadanja Francuske zbog podrške Ukrajini.

"Alethea" je identifikovala i lažne video-snimke i naslovne strane koje je širila ruska mreža uticaja "Matrjoška". Lažni sadržaji predstavljali su se kao objave poznatih medija, među kojima su Le Parizjen, Liberasion, Le Poen, Be-Ef-Em, Frans 24, Bi-Bi-Si, Njujork tajms.

Prema proceni kompanije, ruski zvaničnici i državni mediji postavljaju okvir priče, dok mreža "Storm-1679" proizvodi lažne dokaze, a moskovska mreža "Pravda" ih potom masovno prenosi, piše Njuzvik.

- Rizik nije u tome da jedna objava postane viralna, već u akumulaciji - upozorila je Kaplan.

Ona je dodala da bi takav sadržaj vremenom mogao da se ukoreni u internet prostoru na koji se oslanjaju novinari, pretraživači, četbotovi sa veštačkom inteligencijom i birači kada traže informacije o događajima u Evropi.

U Španiji su 11. novembra izbili sukobi između maskiranih demonstranata i policije u Barseloni, tokom prvog generalnog štrajka u zemlji posle 14 godina.

Proteste su organizovali najveći sindikati zbog stambene krize i visokih troškova života. Prema navodima iz članka, više od 120.000 ljudi demonstriralo je u Madridu, a 50.000 u Barseloni, što je izazvalo poremećaje u saobraćaju.

Povod za štrajk bilo je iseljenje 87-godišnje Marikarmen Abaskal iz stana u Madridu, u kojem je živela sedam decenija. Ona je nekoliko nedelja kasnije preminula u bolnici.

Profesor političkih nauka na poslovnoj školi ESSEC, Aurelien Kolson izjavio je da socijalni nemiri u Francuskoj i Španiji mogu imati domaće uzroke, ali da to ne znači da ne postoji strano mešanje.

Prema njegovim rečima, Rusija je više puta koristila model u kojem se postojeće nezadovoljstvo građana iskorišćava i dodatno podstiče.


Hakerski napadi na supermarkete


U Francuskoj je do 700 supermarketa bacilo milione evra vrednu hranu nakon što su hakeri 11. oktobra upali u sisteme za kontrolu rashladnih uređaja i podesili ih tako da zamrzivači pređu u režim odmrzavanja.

Sličan sajber-napad dogodio se 2. novembra, kada su pogođeni sistemi za hlađenje i zamrzavanje u supermarketima širom Belgije, Luksemburga, Holandije, Italije, Švedske, Estonije, Irske, Portugala, Poljske, Španije i Nemačke.

Tokom samita G7 u Parizu, 9. novembra, francuski ministar spoljnih poslova, Žan-Noel Barooptužio je Iran da stoji iza napada.

Tužilaštvo u Parizu zatražilo je međunarodne naloge za hapšenje lidera grupe "Šahid Kaveh", ofanzivne sajber-jedinice povezane sa Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC).

Nakon što je Pariz optužio IRGC, iranski ministar spoljnih poslova, Sejed Abas Aragči ismejao je francusku vladu na društvenoj mreži Iks.

- Pošto nije u stanju da upravlja ni frižiderima, a kamoli da rešava nezadovoljstvo svojih građana, francuska vlada krivicu za sopstvene neuspehe prebacuje na druge - napisao je Aragči.

Kaplan je navela da su iranski zvaničnici tokom oktobra predstavljali Francusku kao represivnu državu.


Dojave o bombama u avionima širom Evrope


Talasi dojava o bombama na letovima izazvali su dodatnu zabrinutost zbog mogućnosti hibridnog ratovanja, čiji je cilj destabilizacija evropskih zemalja bez izbijanja otvorenog oružanog sukoba.

Najmanje 25 dojava o bombama zabeleženo je 5. novembra na letovima između Italije, Irske, Velike Britanije, Španije, Bugarske, Rumunije, Poljske, Finske, Austrije, Danske, Belgije, Portugala, Francuske, Grčke, Srbije i Češke.

Pojedini avioni bili su primorani da prinudno slete, dok su vlasti istraživale mogućnost da je reč o koordinisanoj akciji čiji je cilj izazivanje haosa među putnicima. Za sada nijedna država niti organizacija nije direktno označena kao odgovorna za ovu kampanju.

Kolson je upozorio da neprijateljski akteri ne moraju sami da stvaraju evropske probleme.

- Dovoljno je da prepoznaju postojeće pukotine, prodube ih i povećaju ekonomsku, političku i psihološku cenu upravljanja državom - rekao je on.

Prema njegovoj oceni, zabrinjavajuća je kombinacija različitih oblika hibridnog pritiska, a ne postojanje jedne jedinstvene zavere.


SAD upozoravaju svoje građane u Evropi


Američke ambasade širom Evrope izdale su koordinisana bezbednosna upozorenja, pozivajući američke državljane da budu oprezni na božićnim vašarima, festivalima, saobraćajnim čvorištima i drugim mestima na kojima se okuplja veliki broj ljudi.

"Njuzvik" je potvrdio postojanje takvih upozorenja u najmanje 11 američkih diplomatskih predstavništava, uključujući ona u Londonu, Berlinu, Madridu, Dablinu, Lisabonu i Sofiji. Većina upozorenja objavljena su u ponedeljak.

Upozorenja su verovatno povezana sa američkim angažovanjem u sukobima i diplomatskim inicijativama koje obuhvataju Evropu i Bliski istok.

Američka diplomatska predstavništva u Litvaniji, Ukrajini i Rusiji objavila su slična upozorenja 13. novembra. U njima su građanima date bezbednosne preporuke, ali nije navedeno da postoji konkretna teroristička pretnja.

(Kurir.rs/Newsweek/Preneo: V.M.)