Foto: Profimedia

konstantna zabrinutost

KAKO DA SE NOSIMO SA SVAKODNEVNIM STRESOM I POMOGNEMO SEBI I DRUGIMA: Poslušajte OVE SAVETE i sigurno ćete se bolje osećati

Žena

Iako se ponekad čini da kraja problemima nema, ipak postoje načini da u teškim situacijama pomognete sebi, ali i onima oko sebe

Nakon pandemije korone, koja nas drži u kandžama već dve godine, glavna vest ovih dana je rat u Ukrajini. Stručnjaci savetuju kako da se nosimo sa svakodnevnim situacijama koje nisu nimalo jednostavne.

foto: Profimedia

Podrška sebi

Sasvim je normalno osećati strah i uznemirenost povodom onoga što vidimo da se dešava u jednoj evropskoj zemlji. Iako ovo ne dovodi uvek do anksioznosti, stručnjaci se slažu u vezi s nekoliko ključnih načina da se ona izbegne, a oni podrazumevaju - zdravu i uravnoteženu ishranu, duge šetnje i boravak u prirodi, druženje s dragim ljudima i izbegavanje korišćenja telefona. Zapravo, ključna stvar je da se nakratko udaljite od loših dešavanja. Stručnjaci su posebno zabrinuti za mlade ljude koji većinu svog vremena provode na telefonima i informacije su im dostupne 24 sata dnevno. Deca i mladi svakodnevno izražavaju svoju zabrinutost zbog rata, a neki tvrde da zbog toga ne mogu da spavaju.

foto: Shutterstock

Razgovarajte s decom

Prva stvar koju treba da znate je da izbegavanje aktuelne teme može da izazove dodatni osećaj straha kod dece. Zato je važno da s decom razgovarate, i to tako što ćete razgovor prilagoditi njihovom uzrastu. Mlađima jednostavno možete pokazati gde se Ukrajina nalazi na mapi, tako da shvate da se to događa negde daleko od njih. Starijima pokušajte da pružite konkretnije informacije, da je ratova bilo i u prethodnim godinama, ali da to nije uticalo na nas. Za dete je važno da se uveri da je sigurno. Ako ste i sami vrlo uznemireni, a vaše dete vam postavi pitanje, zamolite ga da razgovor odložite za kasnije.

foto: Profimedia

Pomoć drugima

Pomaganje drugima jedan je od pet koraka koji preporučuju mnogi stručnjaci za poboljšanje mentalnog zdravlja. Postoji mnogo dokaza koji potvrđuju da kad radimo nešto dobro za druge, to ima blagotvoran uticaj na naše mentalno zdravlje. Onda kada učinimo da se neko drugi oseća dobro i sami smo bolje volje. Postoji mnogo načina da pomognete, na primer prikupljanje donacija, odnošenje stvari, hrane i ostalog centrima za izbeglice. Ljudi se mogu osećati bespomoćno pred ratom ili drugim dešavanjima koja pogađaju svet, a pronalaženjem rešenja kako da pomognemo drugima stvorićemo osećaj utehe i zadovoljstva.

(Kurir.rs)