Društvo

Na Taru stižu "hvatači magle": Evo šta će da rade i šta je izuzetno važan cilj

Foto: UNDP/Jelena Mitrović
Obnova tresetišta u Nacionalnom parku Tara pomoću "hvatača magle", koji će pomoći da se uspostavi vodni režim neophodan za opstanak ugrožene mahovine

Potrebe za investiranjem u očuvanje biodiverziteta i restauraciju ekosistema su tolike da trenutna javna ulaganja nisu ni približno dovoljna, a jaz između dostupnih i potrebnih sredstava je ogroman.

Pomoć donatora kao što su Evropska unija, Švedska i Švajcarska doprinose smanjenju finansijskog raskoraka, ali kad se sagledaju stvarne potrebe za sprovođenjem aktivnih mera zaštite, naročito u zaštićenim područjima i budućoj mreži Natura 2000, postaje jasno da razlika između raspoloživih i potrebnih sredstava ostaje velika. To je izazov s kojim se ne suočava samo Srbija, već i ceo svet. Upravo zato je uključivanje privatnog sektora od ključnog značaja za dugoročnu zaštitu prirode.

Hitno spasavanje

Nacionalni park Tara bio je domaćin dvodnevne studijske posete koju su organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Američka privredna komora u Srbiji (AmCham), uz podršku Švedske i Evropske unije u okviru projekta "EU za Zelenu agendu u Srbiji".

Šetnja tarom i uživanje u prirodi Foto: UNDP/Jelena Mitrović

Učesnici su tokom posete iz prve ruke mogli da sagledaju izazove i konkretne aktivnosti s kojima se suočavaju upravljači zaštićenim područjima u očuvanju ugroženih vrsta i njihovih staništa. Među njima su širenje invazivnih vrsta, poremećaj ravnoteže između površinskih i podzemnih voda i smanjenje populacije ptica i drugih vrsta, kao i potreba za unapređenjem monitoringa i zaštitom velikih zveri u zaštićenim prirodnim staništima i kontinuirana podrška radu hranilišta za divlje životinje. U razgovoru sa stručnjacima na terenu predstavljeni su i primeri dobrih praksi, kao što su sadnja autohtonih vrsta drveća radi smanjenja erozije na jezeru Kraljevac, ponovno uvođenje tekunica na revitalizovanim pašnjacima na Vršačkim planinama i osposobljavanje volijera za hitno zbrinjavanje i rehabilitaciju ptica grabljivica na Jadovniku.

Amalija Pavić: Kompanije prave održivije poslovno okruženje

Organizacija koja već godinama povezuje poslovni sektor sa stručnjacima za zaštitu prirode jeste Američka privredna komora u Srbiji (AmCham).
- Zaštita prirode, naročito očuvanje vlažnih staništa, koja su ključna za očuvanje biodiverziteta, ali i kao rezervoar ugljenika, zahteva ulaganja koja prevazilaze mogućnosti javnih, za to opredeljenih fondova. Direktna saradnja odgovornih kompanija na konkretnim merama zaštite vlažnih staništa doprinosi unapređenju njihovih znanja i razumevanju kako se primenom rešenja zasnovanih na prirodi mogu postići dobri rezultati. Kada kompanije ulažu u očuvanje biodiverziteta, one ne pomažu samo prirodi - one grade otpornije i održivije poslovno okruženje za sebe i buduće generacije - navela je Amalija Pavić, zamenica izvršnog direktora AmCham Srbija.

Razmena iskustava Foto: UNDP/Jelena Mitrović

Zorica Korać, menadžerka portfolija za životnu sredinu u UNDP, navodi da kompanije imaju značajnu ulogu u očuvanju biodiverzita, ne samo kada je u pitanju finansijski doprinos već i način na koji posluju.

- Prvi i osnovni princip je da poslovne aktivnosti ne smeju nanositi štetu prirodi. Sledeći korak je da se poslovanje usmeri tako da aktivno doprinosi njenom očuvanju. Mi pomažemo kompanijama da prepoznaju oblasti u kojima njihova podrška može imati najveći efekat, da ulože smisleno i odgovorno, i da razlikuju prave zelene prakse od onih koje to nisu.

Važnih 7 rešenja

U okviru ovog programa, Švedska takođe podržava revitalizaciju vlažnih staništa u Srbiji. Zahvaljujući donaciji te zemlje od ukupno 600.000 dolara, javna preduzeća i organizacije civilnog društva sprovešće sedam inovativnih rešenja za zaštitu i očuvanje vlažnih staništa u zaštićenim područjima u Srbiji.

Pol Kolins: Očuvanje resursa za buduće generacije

Pol Kolins, prvi sekretar Ambasade Švedske u Srbiji, istakao je da Švedska s velikim interesovanjem prati rezultate ovih inicijativa, koje će se razvijati u godinama koje dolaze. On navodi da je fokus i na razvoju održivih mehanizama finansiranja očuvanja prirode i biodiverziteta.
- Ključno je da građani razumeju koliko su blisko povezani s prirodom i da je njeno očuvanje zajednička odgovornost. Ne možemo više podrazumevati da će priroda sama opstati. Važno je da ljudi postanu svesni svih koristi koje priroda donosi, koliko je naš opstanak međusobno povezan i koliko je važno da je štitimo. Da bismo obezbedili najbolje uslove za prirodu, neophodni su angažovanje i saradnja u očuvanju prirodnih resursa, i za sadašnje i za buduće generacije.

Na predavanjima se govorili o inovativnim metodama Foto: UNDP/Jelena Mitrović

Među odabranim inovativnim rešenjima je obnova tresetišta u Nacionalnom parku Tara pomoću "hvatača magle", koji će pomoći da se uspostavi vodni režim neophodan za opstanak ugrožene mahovine. U Specijalnom rezervatu prirode (SRP) Zasavica koristiće se dron za praćenje i uklanjanje invazivne vegetacije, a u SRP Kraljevac intervenisaće se na delu vodenog toka kako bi se ponovo povezala odvojena vlažna staništa i zaštitilo stanište strogo zaštićene ribe mrgude (Umbra krameri).