KO JE NAPRAVIO MOĆNU I VELIKU CRVENU ZVEZDU? Od ove legende je sve počelo...
KK Crvena zvezda postavila je temlje košarke u Srbiji, a onaj koji je bio pionir ovog sporta svakako je Nebojša Popović.
Upravo je Nebojša Popović bio onaj koji je kroz decenije svoje igračke i funkcionerske karijere ugradio svoj život u zidine Malog Kalemegdana… Iz ovog serijala su iz priče o Rajku Žižiću, Branku Kovačeviću, Duciju Simonoviću, Slobodanu Nikoliću...
Sve je počelo 1945.
KK Crvena zvezda na 80-ogodišnjicu osnivanja Sportskog društva pokrenuo je predstavljanje velikog broja asova, kao podsetnik za starije, ali i prilika za mlađe poklonike košarkaškog sporta.
Nebojša Popović bio je Zvezdin broj 1 – osnivač, vizionar i čoveka koji je utabao put velikoj Crvenoj zvezdi… On je bio taj koji je ispisao istoriju kluba. Zaljubljenik u košarku i čovek koji je oko tada novosnoovanog kluba 1945. okupio mlade i one koji su želeli na neki način da pokaži raznolikost u krutim komunističkim vremenima nakon rata.
Nebojša Popović rođen je 8. februara 1923. godine u Irigu. Ono što je bio Rajko Mitić za fudbalski klub, to je Nebojša Popović bio za KK Crvena zvezda. Igračka i trenerska karijere su mu se isprepletale jer je u prvim posleratnim danima bio i igrač i trener košarkaškog kluba sa kojim je osvojio deset titula državnog prvaka sa muškom ekipom i sedam titula sa ženskim timom Crvene zvezde.
Zidine Malog Kalemegdana
Legenda kaže da je svojevremeno došao podno zidina Kalemegdana i rekao da će tu biti košarkaški teren. Nekoliko medseci kasnije osnovana je KK Crvena zvezda. Opus čoveka koji je sa još nekoliko velikana kao što su Aleksandar Nikolić, Borislav Stanković, Srđan Kaleber, Radomir Šaper, Tulio Roklicer, Aleksandar Gec, Ladislav Demšar osnovao i pokrenuo Crvenu zvezdu je ogroman.
Sa košarkom je prvi puta došao u kontakt na Sušaku u Rijeci, gde je jedno vreme živeo kao dečak, jer mu je otac bio državni činovnik, pa se često selio, da bi se 1939. godine konačno skrasio u Beogradu, u kome je proveo ostatak života, predavši se u potpunosti njemu i Crvenoj zvezdi. Za crveno-bele igrao je u periodu od 1945. do 1951. kada su se pisale prve stranice slavne istorije kluba.
Polako, ni iz čega, prvih godina Zvezda je savladavajući teškoće (popravljeno igralište, nabavljeni novi koševi, sašiveni dresovi, nabavljene nove lopte…) krenula da pobeđuje sve svoje protivnike, ostvarujući rezultate sa kojima se niko nije mogao porediti. Tako je počelo "zlatno doba" Crvene zvezde, osvojeno je deset uzastopnih šampionskih titula. U to vreme nije se mogla zamisliti nijedna nacionalna selekcija bez sedam-osam košarkaša Crvene zvezde, a prvu petorku koju su sačinjavali Nebojša Popović, Tulio Roklicer, Aleksandar Gec, Ladislav Demšar i Srđan Kalember i dan danas mnogi smatraju petorkom “snova”.
Prvi otišao "preko"
Godine 1952. kao prvi košarkaš sa ovih prostora ide u inostranstvo u italijansku ekipu Galatarze gde provodi četiri meseca, a zatim se vraća u svoju Zvezdu. Bio je veliki vizionar, čovek ispred svog vremena, avangarda u pravom smislu reči. Sve značajno što se dešavalo u košarci bilo je u tesnoj vezi sa Popovićem. Mnogi su ga kopirali, imao je odlične kontakte sa stranim trenerima i bio je uzor generacijama.
Bez sumnje se može reći da je Nebojša Popović otac jugoslovenske i srpske košarke. Bio je reprezentativac Jugoslavije i za najbolju selekciju je igrao 39 puta. Visok, snažan, temperamentan, ali racionalan i mudar, Nebojša je bio izvanredan odbrambeni igrač u prvim posleratnim godinama. Odlikovao se veoma preciznim dodavanjima…
Strelac istorijskog koša
Ostaće upamćen i kao prvi košarkaš koji je dao koš za jugoslovenski nacionalni tim. Kao trener vodio je i državnu ekipu na Evropskom prvenstvu 1953. godine u Moskvi i na Svetskom prvenstvu 1954. godine u Rio de Žaneiru. Po završetku karijere postaje generalni sekretar Jugoslovenskog komiteta. Bio je član tehničke komisije FIBA 35 godina, predsednik komisije FIBA za međunarodna takmičenja, predsednik Košarkaškog saveza Beograda, predsednik Košarkaškog saveza Srbije 1982/83. i predsednik Košarkaškog saveza Jugoslavije 1985-1987. FIBA mu je 1997. godine uručila orden časti, a međunarodni olimpijski komitet ga je odlikovao prestižnom nagradom Sportska univerzalnost.
U Alkobendasu (predgrađe Madrida) 1. marta 2007. godine otvorena je kuća slavnih Međunarodne košarkaške organizacije (FIBA). Zajedno sa ostalim imenima koji su zadužili svetsku košarku, nalazi se ime slavnog Nebojše Popovića.
Članska karta broj 1
Nebojša Popović je u svom životu pored svoje porodice imao i tri ljubavi: košarku, Zvezdu i novinarstvo. Sve tri ljubavi su se preplitale više od 50 godina, koliko je trajao i njegov radni vek. Preminuo je 20. oktobra 2001. godine u Beogradu.
Vlasnik je članske karte broj 1 KK Crvena zvezda koja je u posedu njegove ćerke Zvezdane.